Foto: FAH
Predmetni zakon Vlada RH hvalila je kao "reformu koja uvodi red i stvara pravedniji sustav tako da pomoć dođe u ruke onih građana kojima je to najpotrebnije". No, ironično je da bi upravo najugroženiji građani, njih oko 40 tisuća, mogli zbog zakonskih izmjena ministrice Opačić ostati bez socijalne pomoći.
Zakonom je, naime, predviđeno da korisnici socijalne pomoći koji nemaju posao, a radno su sposobni, pomoć mogu primati najduže dvije godine. Novi zahtjev za socijalnom pomoći mogu podnijeti tek nakon tri mjeseca, a dok im isti ne bude odobren, morali bi se sami snalaziti.
Htjeli ih potaknuti da traže posao
I ministrica Opačić u međuvremenu je shvatila da se ne radi o "reformi koja stvara pravedniji sustav", te je ponovo odlučila promijeniti zakon. Sporna je odredba, kako se navodi u priopćenju Ministarstva socijalne politike i mladih, uvedena kako bi "dodatno motiviralo korisnike da aktivno traže posao". No, pokazalo se da to baš i nije tako jednostavno.
"S obzirom na to da je gospodarska kriza potrajala dulje od očekivanog, svjesni smo da, unatoč recentnom službenom izlasku Hrvatske iz recesije, situacija na tržištu rada i dalje nije takva da posao može dobiti svatko tko želi. S tim u skladu i s činjenicom da je mali broj korisnika ZMN-a u posljednjih godinu i pol dobio posao, odredbu o ukidanju ZMN-a na tri mjeseca ćemo tijekom ove godine izmjenama i dopunama Zakona suspendirati do boljih gospodarskih vremena", poručuju iz ministarstva Milanke Opačić.
Inače, za socijalnu pomoć kvalificiraju se isključivo osobe bez prihoda i štednje, dok od imovine smiju posjedovati samo nekretninu u kojoj stanuju. Samci i samohrani roditelji primaju po 800 kuna pomoći mjesečno, dok obitelji primaju 480 kuna po odraslom članu i 320 kuna za svako dijete.