Foto: Guliver Image / Getty Images
PROCJENJUJE se da je Vladimir Putin kroz mito od gradnje objekata Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, udjela u ruskim nekretninama i energetskim divovima "skupio" bogatstvo od najmanje 28 milijardi dolara. Svi ti njegovi "poslovi" vuku korijenje još iz kasnih 90-ih godina, piše Radio Slobodna Evropa.
"Korupcija nije prestala biti problem u Rusiji, postala je sustav. Njene metastaze su paralizirale društveni i gospodarski život zemlje. Godišnji promet od korupcije u Rusiji je 300 milijardi dolara", smatra jedan od istaknutijih opozicijskih ličnosti Boris Nemtsov.
Za Radio Slobodna Evropa kazao je kako su te ključne figure koje povezuju Putina s milijardama dolara uglavnom nepoznate većini Rusa. Kazao je i kako se ti Putinovi prijatelji nisu obogatili jer je "netko od njih stvorio Facebook ili Google" već svoje bogatstvo zahvaljuju državi i državnoj imovini.
Američke sankcije zbog Krima
Nakon aneksije Krima SAD su nametnule sankcije za 16 ruskih dužnosnika povezanih s Putinovom korumpiranom mrežom. Sankcije su nametnute i za Banku Rusije "preko koje Putin i njegovi bliski suradnici peru novac i vode poslove". Korupcijsku mrežu čine Putin i njegov najuži krug partnera, od kojih su mnogi bivši KGB-ovci i pripadnici obavještajnih službi, popu samog Putina, piše Radio Slobodna Evropa.
Procjenjuje se da Putin kontrolira 37% dionica u naftnoj i plinskoj tvrtki Surgutneftegaz. U Gazpromu ima 4,5% udjela, a u trgovačkom poduzeću Gunvor ima 50%. Prema pisanju Free Bacona Putin i njegovi suradnici ukrali su između 25 i 30 milijardi dolara iz sredstava namijenjenih razvoju Sočija za Olimpijske igre. Pišu kako je Putin sredstva iz tih fondova trošio na kupnju 20 stanova, 58 zrakoplova i četiri jahte.
Putin je navodno iz Gazproma, kojeg i kontrolira, pronevjerio sredstva kapitalnih rashoda tvrtke od 52 milijarde dolara. Navode i kako je Putin "unovčio svoju poziciju u rusko-njemačkoj tvrtki Saint Petersburg Real Estate Holding Co. (SPAG) kao savjetodavni član odbora. Ta tvrtka bila je povezana s operacijama ruskog i kolumbijskog organiziranog kriminala, te pranju novca u Lihtenštajnu.
"Jezerska korporativna grupa"
Stambena zadruga Ozero Dača, koju su osnovali Putin i njegovi prijatelji, ruskoj korumpiranoj eliti donijela je naziv "jezerskom korporativnom grupom" (ozero je u prijevodu jezero). Jedan od suosnivača je Vladimir Jakunjin, aktualni šef Ruske državne željeznice i "bliski pouzdanik Vladimira Putina". Jakunjin je direktor Gunvora i jedan od dužnosnika koji se našao na udaru sankcija SAD-a.
Na listi sankcija je i Sergej Fursenko, šef Gazpromove podružnice - Motorno gorivo. Bio je član Putinovog vijeća za sportski razvoj. Pod sankcijama je i njegov brat Andrej Fursenko. Pomagao je u pokretanju Ozero korporacije, a bio je i na čelu dva ruska ministarstva do 2002. godine.
Kovčaluk je Putinov osobni bankar
O Putinovom nezakonito stečenom bogatstvu najviše bi trebao znati njegov osobni bankar Jurij Kovalčuk, najveći dioničar Banke Rusija. Opisuje ga se kao Putinova blagajnika.
S Putinom se povezuje i Vladimir Smirnov, direktor nuklearne tvrtke Tečsnabexport koja je povezana s nezakonitim izvozom polonija. Smirnov, direktor SPAG-a, zaradio je milijarde nakon što je Putinovim dekretom iz 1996. godine dobio monopol na prodaju Benzina u St. Petersburgu. Partner u tom poslu bio mu je Vladimir Kumarin, šef Tambov Ganga, skupine koja se bavila organiziranim kriminalom, piše Radio Slobodna Evropa.
Među Putinovim suradnicima još su i Nikola Patrušev, bivši šef Federalne službe sigurnosti, sadašnji član ruskog Vijeća za sigurnost. Viktor Čerkesov je bivši KGB-ov dužnosnik koji je trenutno na čelu savezne agencije za nabavu vojne i posebne opreme.
Nikolaj Šamalov je važna figura u Putinovoj korupcijskoj mreži. On je glavni dioničar Banke Rusija koji je formalni vlasnik "Putinove palače", velike rezidencije na Crnom moru. Njegov sin Jurij je predsjednik najvećeg ruskog mirovinskog fonda Gazfond.