Paar: Cijena nafte rast će desetljećima, a protekla zima pokazala je da idemo prema malom ledenom dobu

CIJENE energenata sljedećih nekoliko desetljeća stalno će rasti, predviđa naš poznati znanstvenik akademik Vladimir Paar. Za energiju ćemo plaćati sve više zbog ograničenih izvora nafte i urana kao najjeftijih izvora, korištenjem kojih se nastavljaju kemijska i radioaktivna zagađenja okoliša.

Jeftine alternative nafti i uranu nema

"Osim toga, dosta su zabrinjavajući i neki aspekti radioaktivnih opasnosti. Smatra se već niz godina da najveća opasnost prijeti od mogućnosti terorističkog napada na nuklearnu elektranu, od čega se vrlo teško braniti", kaže Paar. Značajnu ulogu igraju velike korporacije, zajedno s vladama vodećih svjetskih sila, no kako ističe Paar, jeftine alternative nafti i uranu, barem sljedeća dva do tri desetljeća, nema.

"Mi možemo prijeći i na sunčevu i na vjetrenu energiju, ali ona je skuplja od ove energije koja je već skupa. Postoje kalkulacije da bi, kad bi se cijena nafte udvostručila, bilo isplativije koristiti druge oblike energije", rekao je Paar. Optimistična rješenja, jeftinija i ekološki vrlo čista, znanstvenici vide sredinom 21. stoljeća u fuzijskim elektranama.

Cijena energije će rasti

"U Francuskoj se sada gradi prvi demonstracijski pogon i vidjet ćemo hoće li on funkcionirati onako kako su fizičari predvidjeli. Na dulji rok vidimo optimistična rješenja, no na srednji rok vidimo povećanje cijene energije", objašnjava Paar.

Na sinoćnjem predavanju u Daruvaru, priređenom u sklopu Deset dana astronomije, manifestacije koju treću godinu za redom priređuje astronomsko društvo Kumova slama, akademik Paar govorio je i o svemirskim utjecajima na našu klimu.

Slijedi nam malo ledeno doba

U zadnjih milijun godina na Zemlji su se već deset puta izmijenili veliko ledeno doba i veliko globalno zatopljenje, a podatak koji je iznenadio znanstvenike je taj što, unatoč tome što se nalazimo u ciklusu globalnog zatopljenja, prosječna temperatura zraka opada. Glavni uzročnik dolazi iz svemira, otkriva nam akademik Paar.

"Tu se ne radi o katastrofalnim zahlađenjima, već o malom ledenom dobu, kakvo je bilo, primjerice, u srednjem vijeku. Da klizimo u tom smjeru, pokazala je i protekla zima", smatra.