Foto: Hina
Ubrzano povlačenje novca iz grčkih banaka, koje traje još od siječnja ove godine, kada je vlada Aleksisa Ciprasa došla na vlast, kulminiralo je posljednjih dana jer je sve jasnije da će najzaduženija članica eurozone završiti u bankrotu, nakon što "propusti" isplatu rate duga MMF-u u iznosu od 1,6 milijardi eura.
Vjerojatno zatvaranje banaka do referenduma
Napetost je dodatno porasla nakon što je Cipras, kako bi "kupio" još malo vremena, najavio održavanje referenduma, na kojem bi građani trebali odlučiti o nastavku suradnje s međunarodnim vjerovnicima, pa je samo u subotu iz banaka povučeno 600 milijuna eura.
Bankarski sustav već je dulje vrijeme ovisan o interventnoj pomoći Europske središnje banke (ECB) za održavanje likvidnosti, no to ne može trajati beskonačno.
Najvjerojatnije rješenje u ovoj situaciji, kako bi se smirila panika, je zatvaranje banaka do održavanja referenduma. Time bi se kriza privremeno "zamrznula", a daljnji potezi ovisili bi o ishodu referenduma.
Ministri financija eurozone, Ciprasovo raspisivanje referenduma, doživjeli su kao prekid pregovora te je većina članica monetarne unije protiv produljenja financijske pomoći Grčkoj, što vodi ka njenom izlasku iz eurozone.
Postaje li Grčka nova Venecuela?
U slučaju da Grčka napusti euro, vlada bi preko noći trebala uvesti novu valutu, koja bi, prema procjenama analitičara odmah počela snažno slabiti u odnosu na euro. To bi sigurno, zbog početnog šoka, izazvalo kaos.
Banke bi bile u teškoj situaciji, kamatne stope snažno bi porasle a mnoge tvrtke završile bi u bankrotu. Prema ranijim procjenama tvrtke za osiguranje kredita Euler Hermes, broj bankrota samo ove godine porastao bi za 50 posto, a sljedeće godine za dodatnih 30 posto. Prema ranijoj prognozi rejting agencije Standard & Poor's bankrotirala bi čak i državna elektroenergetska kompanija.
Naravno, bankovni sustav bio bi pod snažnim pritiskom te bi Grčka morala uvesti ograničenja u podizanju novca iz banaka. Transferi novca u inozemstvo mogli bi biti zabranjeni, a uvedena bi bila ograničenja i u podizanju novca s bankomata.
Moguće je očekivati i poremećaje u međunarodnoj trgovini, što bi dovelo do toga da su uvozni proizvodi dostupni samo na crnom tržištu i to u zamjenu za "čvrstu valutu".
Jim Cramer, bivši fond manager i voditelj popularne televizijske emisije "Mad Money" na CNBC-u smatra da je bankrot neizbježan te da "Grčka postaje nova Venecuela - jedno nema naftu".
Prema ranijim procjenama njemačkog Commerzbanka, moguće slabljenje nove grčke valute uzrokovalu bi dodatni rast javnog duga na 230 posto BDP-a, a zemlja bi došla u situaciju da uopće više ne može otplaćivati dugove.
Nakon što je Argentina bankrotirala 2001. godine, došlo je do nasilnih prosvjeda, a s obzirom da su takve scene već viđane i na ulicama grčkih gradova, može se očekivati njihovo ponavljanje. Tu je naravno i mogućnost masovnog iseljavanja iz zemlje, što u Hrvatskoj već sada imamo prilike gledati.
Pozitivno: Jeftiniji turizam i izvoz
Izlazak iz eurozone i slabljenje nove valute, nakon početnog šoka, može imati i pozitivne efekte. Grčki izvozni proizvodi i turizam postali bi znatno jeftiniji. Primjerice, predsjednik bavarskog Ifo Instituta Hans Werner Sinn smatra da bi slabljenje valute bila prilika za ponovno oživljavanje grčke tekstilne industrije, koja je propala prije nekoliko godina.
Grčki turizam trenutno je pod pritiskom mnogo jeftinije Turske, no u slučaju izlaska iz eurozone, Grčka bi postala znatno jeftinija od konkurentskih zemalja.
Sa druge strane, mnogi analitičari, uključujući i Međunarodni monetarni fond ne vjeruju da Grčka može profitirati od izlaska iz eurozone, jer smatraju da su njihovi problemi strukturni te da bi napuštanje eura bilo skuplje nego provođenje reformi.