Pride u Beogradu nije zabranjen, Vučić: Ne pada mi na pamet sudjelovati

Ilustracija: Shutterstock

ODRŽAVANJE Parade ponosa u Beogradu u nedjelju i dalje je neizvjesno, osim što je srbijanska vlada službeno priopćila da mimohod LGBT zajednice nije zabranjen.

"Ured za koordiniranje službi sigurnosti, unatoč različitim mišljenjima, nije zabranio održavanje Parade ponosa u nedjelju, 28. rujna", rekao je ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović nakon današnje sjednice ovog tijela srbijanske vlade kojim je predsjedao premijer Aleksandar Vučić.

Stefanović je naglasio kako "ured zadržava pravo" zabraniti Pride u bilo kojem trenutku "ako idućih dana bude procijenjeno da će sigurnost građana biti ugrožena", a novu sigurnosnu procjenu najavio je za subotu.

Podijeljena mišljenja o održavanju Parade ponose

Predstavnik Organizacijskog odbora Parade ponosa Goran Miletić ocijenio je pozitivnim što je vladin ured za koordiniranje službi sigurnosti danas priopćio stajalište o Prideu te istaknuo kako "ipak zabrinjava što nije donesena konačna i jasna odluka".

U Srbiji su i dalje oštro podijeljena mišljenja o održavanju ovogodišnje Parade ponose, a mimohodu pripadnika LGBT zajednice među prvima se službeno oštro suprotstavila Srpska pravoslavna crkva (SPC), dok su niz protuskupova i prosvjeda najavile ekstremističke i desničarske organizacije te udruge koje promiču obiteljske vrijednosti.

Beogradski Pride je tako i ovog puta praktički doveden u pitanje, unatoč brojnim sugestijama međunarodnih dužnosnika te porukama Bruxellesa da na putu demokratizacije društva i započetog eurointegracijskog procesa Srbija mora osigurati poštivanje "najšireg korpusa ljudskih prava".

Vučić: Neću nazočiti Paradi niti mi to pada na pamet

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić je ranije priopćio da on sam neće sudjelovati u Paradi ponosa te istaknuo kako je njegova obveza "da se svim ljudima jamči sigurnost". "Moje je demokratsko pravo - neću nazočiti Paradi niti mi to pada na pamet", rekao je Vučić.

Jedini dosad u Beogradu održani Pride, na kojem je 2010. uz jako policijsko osiguranje sudjelovalo oko 1.000 građana, domaćih i međunarodnih predstavnika, završio je krvavim obračunom policije s huliganima i ekstremistima, protivnicima održavanja, koji su izazvali kaos u središtu Beograda i materijalnu štetu veću od milijun eura.

Nakon toga, uključujući i prošlu godinu, Parada ponosa nije održana zbog procjene da bi mogla biti ugrožena sigurnost građana.