Foto. Hina
TVRTKA RIZ - Odašiljači najavila je tužbu protiv ravnatelja Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Mladena Pejnovića. Kako navode tužbu će podići "zbog učestalih iznošenja neistina", a konkretan povod je Pejnovićevo gostovanje u emisiji "Intervju tjedna" Radija 101, gdje je Pejnović, kako navode, iznio klevete na njihov račun.
1. Na početku emisije, omaškom je gostu postavljeno netočno pitanje, jer je država RIZ-u dužna 103, a ne 113 milijuna kuna. Ta ista država u RIZ nije uložila ni kune, ni lipe.
2. Ponovljenu laž da su radnici RIZ-a već jednom privatizirali RIZ i imali ESOP je lako demantirati, jer radnici RIZ-a nikad nisu bili većinski vlasnici niti su imali ESOP. Prva privatizacija RIZ-a je provedena samo s petinom temeljnog kapitala, a radnici RIZ-a su 2003. g. većinskog vlasnika g. Cvjetka Darka spriječili u preoblikovanju RIZ-a u njegovu obiteljsku tvrtku da bi se dočepao 17,5 milijuna dolara za koje on jedini znao da su vraćeni u RH jer je on i dao suglasnost da se novac vrati na račun Ministarstva financija. Drugi put su mali dioničari RIZ-a spriječili građevinsku mafiju koja je 2006. g. pokušala neprijateljsko preuzimanje RIZ-a u dogovoru s g. Darkom Cvjetkom i opet da bi se dočepali 17,5 milijuna dolara i nekretnina RIZ-a.
3. U emisiji g. Pejnović ide korak dalje pa krivnju za čudnu pretvorbu RIZ-a devedesetih godina baca na pleća radnika da bi oslobodio odgovornosti grupu menadžera iz RIZ-a udruženu s grupom izvan RIZ-a koji su fiktivnim menadžerskim kreditima i novcem RIZ-a stekli većinsko vlasništvo nad tvrtkom RIZ i radnicima RIZ-a. Iza toga su opljačkali na desetke milijuna dolara za vrijeme najžešćeg ratnog stradanja Hrvatske. Za to teško ratno profiterstvo još do danas ti menadžeri nisu odgovarali. Prema nedavnim informacijama iz DORH-a ovaj slučaj se intenzivno obrađuje.
4. Gospodin Pejnović smišljeno ponavlja perfidnu laž da je novac došao iz Iraka i da se ne nalazi u rješenju o pretvorbi pa je ostao državi. Ovim on želi obmanuti javnost i reći da je RIZ krivotvorio prvu pretvorbu, a država je ipak kapitalizirala RIZ sa 80 milijuna. Pokušava insinuirati da je novac mogao jedino doći na račun ondašnjeg Ministarstva financija, a prešućuje da je suglasnost za takav povrat upravo dao RIZ, a ta se suglasnost u svijetu financija naziva cesijom radi naplate.
5. Pejnović ponovo okrivljuje radnike RIZ-a, jer je njima jedino bilo bitno da im se novac vrati, a poslije su, navodno, planirali provesti privatizaciju za jednu kunu. Istina je da je država putem tadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju naložila RIZ-u da na osnovu svog vlastitog novca izda dionice koje je sukladno odluci tadašnje Vlade RH Hrvatski fond za privatizaciju bio dužan ustupiti RIZ-u da ih proda i da novac od prodaje ide u razvoj RIZ-a. Odluka ranije Vlade RH nije provedena 2008. g. jedino u slučaju RIZ-a jer su bivši većinski vlasnici tužbom osporavali takav način izdavanja dionica. Krajem 2011. g. presuđeno je pravomoćno u korist RIZ-a nakon čega je sada umjesto HFP-a, AUDIO bio dužan izvršiti odluku suda. Da bude apsurd veći g. Pejnović opstruira pravomoćnu odluku Suda za koju se i država izborila kao umješač u parnicama na strani RIZ-a.
Na kraju, želimo g. Pejnoviću skrenuti pažnju da njemu kao ekonomistu mora biti poznata razlika između imovine i potraživanja. Imovina se uglavnom formira iz dobiti - raspodjelom, a potraživanje postaje imovina tek kad se naplati, i tek ako su prihodi veći od troškova.
Nelogično je da je taj spomenuti novac stigao RIZ-u iz Iraka, na račun Ministarstva financija, i to baš kad je Iračanima bio ukinut svaki platni promet, za vrijeme najžešćih ratnih sukoba.
S obzirom da je Mladen Pejnović, na Radiju 101, ponovio od prije dva tjedna iznesene laži u emisiji HTV-a `Što vas žulja` tvrtka RIZ - Odašiljači prisiljena je u najkraćem roku protiv Mladena Pejnovića pokrenuti tužbu za klevetu kako bi se zaustavile njegove aktivnosti na sustavnom ekonomskom genocidu nad RIZ-om i njegovim radnicima", stoji u priopćenju.