Screenshot: Youtube
SVRGNUTI predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič danas se obratio javnosti, po drugi put u posljednjih desetak dana iz Rostova u Rusiji. Poručio je da ostaje jedini legitimni predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Ukrajine.
Ponovio je da su predsjednički izbori koji su zakazani za 25. svibnja apsolutno nelegitimni i nezakoniti.
"Još uvijek sam živ i još uvijek sam legitimni predsjednik", rekao je Janukovič te dodao da će se vratiti u Kijev čim okolnosti to budu dopuštale, a vjeruje da će to biti ubrzo.
Prema njegovim riječima, gradovima u Ukrajini patroliraju maskirani naoružani ljudi, a svuda vlada bezakonje.
"SAD i još nekoliko zemalja kažu da sam ja navodno izgubio legitimitet jer sam pobjegao iz zemlje. Ponavljam: nisam nikamo pobjegao. Kada su radikali zauzimali vladine zgrade i predsjedničku administraciju, kada se dogodilo protuustavno preuzimanje vlasti uz uporabu oružja ja sam bio, kao što je poznato, u Ukrajini." Istaknuo je da je bio prisiljen otići iz Ukrajine zbog "neposredne opasnosti za život".
Naglasio je da su vlast u zemlji preuzeli "nacionalistički profašistički razbojnici", a izbori 25. svibnja koje je najavila "klika koja je došla na vlast u rezultatu državnog udara" bit će "nelegitimni i u suprotnosti s ukrajinskim ustavom". "Vjerujem da će se ti izbori održati pod potpunom kontrolom ekstremističkih snaga", dodao je.
"Američki zakon ne dopušta da SAD pruža financijsku pomoć nelegitimnim vladama", zaključio je Janukovič te izrazio negodovanje zbog američke potpore novoj ukrajinskoj koaliciji i odluke o pomoći Ukrajini s milijardu dolara zbog čega će se obratiti američkom Kongresu, Senatu i Vrhovnom sudu.
"Jeste li slijepi? Zar ste zaboravili što je fašizam", poručio je Janukovič.
Iako je rekao da se Krim i istočna Ukrajina neće podrediti nelegitimnoj vlasti, nije niti podržao niti osudio referendum u Krimu koji će se održati u nedjelju.
Janukovič, koji je pobjegao u Rusiju, već je govorio u Rostovu na Donu 28. veljače, što je bilo njegovo prvo pojavljivanje u javnosti nakon što je smijenjen, kada je kazao da se i dalje smatra legitimnim šefom ukrajinske države. "Nitko me nije smijenio. Bio sam prisiljen napustiti Ukrajinu zbog izravne prijetnje mom životu i prijetnji mojim bližnjima", rekao je tada na konferenciji za novinare.
Neki ruski mediji javili su da je Janukovič imao srčani udar te da je navodno hospitaliziran u Moskvi. Te glasine nisu nikad potvrđene.
Rusi zauzeli aerodrom na Krimu
Proruske naoružane snage preuzele su kontrolu nad najvećim aerodromom na Krimu, onim u Simferopolju, i zabranile sve letove osim onih za Moskvu i iz nje, javlja France Presse.
Uz to, naoružana proruska skupina ne dozvoljava službenicima razgovor s novinarima. Blokirali su kontrolni centar i pistu.
Jedan od naoružanih muškaraca rekao je da im je cilj spriječiti dolazak pristalica nekadašnjeg nacionalističkog ukrajinskog političara Stepena Bandere iz Kijeva.
Reporter France Pressa javio je da je njegov avion iz Kijeva za Simferopolj jutros vraćen nazad u Kijev usred leta.
Željeznički promet nije u prekidu, ali proruske snage pretresaju putnike po dolasku u Simferopolj.
Parlament Krima usvojio deklaraciju o neovisnosti
Regionalni parlament na ukrajinskom poluotoku Krimu usvojio je u utorak deklaraciju o neovisnosti te republike, što je bilo potrebno za održavanje referenduma u nedjelju o pripojenju Rusiji, javljaju ukrajinski mediji.
Deklaracija o neovisnosti Krima i grada Sevastopolja usvojena je sa 78 od 100 glasova zastupnika, navodi se u priopćenju parlamenta kojega vlasti u Kijevu smatraju ilegalnim.
Predsjednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov izjavio je da se usvajanjem deklaracije mijenja i naziv Krima koji više nije autonomna republika, nego samo republika. Također je kazao da je deklaracija o neovisnosti "neophodan proceduralni dokument kako bi cijeli postupak ulaska u sastav Rusije bio priznat legitimnim".
Vlasti u Kijevu i međunarodna zajednica osudili su najavu održavanju referenduma izjavivši da će on biti nelegitiman.
U deklaraciji se navodi da su parlament Krima i gradsko vijeće Sevastopolja donijeli takvu odluku u skladu s "poveljom UN-a i niza drugih međunarodnih dokumenata kojima se daje pravo narodima na samoodređenje, a također uzevši u obzir potvrdu Međunarodnog suda pravde od 22. srpnja 2010. u vezi s Kosovom da jednostrano proglašenje neovisnosti dijela države ne krši norme međunarodnog prava".
Jacenjuk optužio Rusiju da potkopava globalni sigurnosni sustav
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk optužio je u utorak Rusiju da upadom na Krim pokušava potkopati globalni sigurnosni sustav.
"Ovo nije sukob dviju strana. Posrijedi su akcije što ih je poduzela Ruska Federacija, a cilj im je potkopati globalni sigurnosni sustav", rekao je Jacenjuk, koji u četvrtak putuje u SAD gdje će razgovarati s američkim predsjednikom Barackom Obamom.
Jacenjuk je pred parlamentom kazao kako Ukrajina i dalje ostaje otvorena za "transparentne" pregovore s Rusijom kako bi se izgradio novi odnos kojim bi Moskva priznala ukrajinsku neovisnost i teritorijalni integritet.
Loše vrijeme odgodilo održavanje pomorskih vježbi u Crnom moru
Loši vremenski uvjeti odgodili su za jedan dan zajedničke pomorske vježbe mornarica SAD-a, Bugarske i Rumunjske u Crnom moru, priopćilo je u utorak bugarsko ministarstvo obrane.
Američki razarač trebao je sudjelovati u vježbama s rumunjskim i bugarskim ratnim brodovima u Crnom moru preko puta ukrajinskog poluotoka Krima.
Na sjeveru Poljske, američki borbeni zrakoplovi također bi trebali sudjelovati u zajedničkim vježbama.
SAD je istaknuo da su te vojne vježbe planirane prije ukrajinske krize, ali da također predstavljaju znak potpore članicama NATO-a koje strahuju da ako je Rusija spremna intervenirati u Ukrajini da bi one mogle biti sljedeće.
SAD: Nema sastanaka s Moskvom dok se ne uključe u rješavanje krize
Američki državni tajnik John Kerry izjavio je da se sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom neće dogoditi dok se Moskva ne uključi u američke prijedloge za rješavanje ukrajinske krize, prenosi BBC.
Kerry je svom ruskom kolegi Sergeju Lavrovu rekao da moskovska vojna intervencija na Krimu bitno otežava pregovore s Rusijom.
Referendum o statusu Krima, koji će se održati u nedjelju, Zapad i Ukrajina smatraju protuzakonitim tako da američki dužnosnici smatraju da se tu nema o čemu previše pričati s Rusima.
Rusija je u ponedjeljak najavila izradu svog prijedloga za rješavanje krize u Ukrajini čime je odbacila američki i dodatno otežala pregovore.
Moskva je osudila novu ukrajinsku prozapadnu vladu dok područja s ruskom većinom smatra utočištima od bezakonja.
Svjetska banka spremna izdvojiti 3 milijarde dolara za Ukrajinu
Svjetska banka priopćila je u ponedjeljak da je u ovoj godini spremna izdvojiti tri milijarde dolara pomoći Ukrajini koja je zapala u velike financijske teškoće i u duboku političku krizu.
"Svjetska banka je primila zahtjev prijelazne ukrajinske vlade za pomoć i spremna je pomoći ukrajinskom narodu", ističe ta ustanova u priopćenju. Svjetska banka je samo rekla da vrijednost pomoći može dosegnuti "tri milijarde dolara".
Nova vlast u Kijevu koja je službeno preuzela dužnost koncem veljače nakon pada predsjednika Viktora Janukoviča, već je zatražila financijsku pomoć Svjetskog monetarnog fonda od kojeg očekuje "barem" 15 milijarda dolara, pošto je ustvrdila da je državna blagajna prazna.
Kako navodi Svjetska banka, eventualni program pomoći Ukrajini koji još moraju potvrditi zemlje članice, treba omogućiti ponovnu uspostavu gospodarske stabilnosti, "radikalnu" borbu s korupcijom i reformu energetskog sektora, oko koje se Kijev i MMF ne slažu.
Svjetska banka s 3,7 milijarda dolara već financira postojeće projekte u Ukrajini, napose vodoopskrbu i prometnu infrastrukturu.
Rusija je u ponedjeljak, u jeku krize na Krimu, objavila da će Zapadu iznijeti "svoje prijedloge" kako bi se "stanje svelo u okvire međunarodnog prava" dok Kijev optužuje Moskvu za "agresiju".
Rusiji sankcije, Ukrajini carinske povlastice
Europska komisija je u utorak odlučila privremeno ukinuti ili smanjiti carine na uvoz ukrajinske robe, što je prva mjera iz prošlog tjedna najavljenog paketa pomoći ukupne vrijednosti 11 milijardi eura, a što bi Ukrajini trebalo donijeti oko 500 milijuna eura godišnje.
"Europska komisija je odlučna i spremna pomoći Ukrajini da stabilizira svoju gospodarsku i financijsku situaciju. Protekli tjedan čelnici zemalja članica pozdravili su paket pomoći Ukrajini od 11 milijardi eura, koji je predstavila Europska komisija. Komisija želi brzo provoditi taj paket pomoći, a danas je prihvatila prvu od predviđenih mjera, koja će Ukrajini donijeti ekonomske koristi od oko 500 milijuna eura godišnje", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
Umjesto da čeka stupanje na snagu trgovinskih odredbi Sporazuma o pridruživanju, Komisija se odlučila privremeno jednostrano smanjiti ili posve ukinuti carinske pristojbe na uvoz robe iz Ukrajine. Te povlastice će vrijediti do 1. studenoga i one ne zamjenjuju sporazum koji je EU ponudila Ukrajini na potpisivanje i čije se potpisivanje očekuje prije 1. studenoga ove godine.
Kada ovu mjeru odobre zemlje članice i Europski parlament, ona će omogućiti ukrajinskim izvoznicima preferencijalni pristup tržištu EU-a od 500 milijuna stanovnika. Za neke sektore carine će biti potpuno ukinute, a za neke smanjene.
Fabius: Sankcije Rusiji mogu se uvesti već ovaj tjedan
Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius u utorak je rekao kako bi sankcije Rusiji zbog poteza u Ukrajini mogle biti uvedene već ovog tjedna ukoliko Moskva ne odgovori pozitivno na prijedloge Zapada, čiji je cilj smiriti krizu, dok je njegov njemački kolega Frank-Walter Steinmeier najavio da će EU "pripremiti odgovor" ako Moskva ne popusti, prenose agencije.
Fabius je u programu radio postaje France Inter kazao kako je referendum o pripojenju Krima Rusiji, koji bi se na Krimu trebao provesti 16. ožujka protuzakonit te da će rusko anektiranje te regije također biti smatrano protuzakonitim.
"Ne možemo prihvatiti nešto što se smatra protuzakonitim i što će imati vrlo ozbiljne posljedice", kazao je Fabius, dodavši da će jedino legitimno glasovanje biti ono za predsjednika Ukrajine 25. svibnja. Podsjetio je da je američki državni tajnik John Kerry Moskvi predložio načine na koji se u Ukrajini može smiriti kriza, prenosi AFP.
"Ukoliko na te prijedloge odgovore pozitivno, John Kerry će otputovati u Moskvu. U tom slučaju mogućnost sankcija nije neposredna. Ako na njega ne odgovore ili odgovore negativno, postoji niz sankcija koje se mogu uvesti već ovaj tjedan", rekao je francuski ministar.
Njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier u Tallinnu je kazao da bi Europska unija radije izbjegla sukobljavanje s Rusijom zbog njezina upada na ukrajinski teritorij Krima, ali je naglasio da će EU morati pripremiti odgovor ako Moskva ne popusti.
"Ako prođe vikend bez vidljive promjene ruskog ponašanja, onda će u ponedjeljak Europsko vijeće morati raspravljati o novom nizu mjera", rekao je Steinmeier tijekom posjeta Estoniji.
"Ne želimo sukob, ali nažalost zbog djelovanja ruske strane neophodno je da se pripremimo", rekao je Steinmeier, prenosi agencija Reuters.
Počele pripreme za pripajanje Krima, NATO šalje zrakoplove uz ukrajinsku granicu
Vlasti grada Sevastopolja, gdje više od 70 posto stanovništva čine Rusi, proglasile su u ponedjeljak ruski službenim jezikom za uporabu u službenoj komunikaciji.
Ruske snage učvrstile su svoje položaje na Krimu, preuzevši vojnu bolnicu i bazu ukrajinske vojske nekoliko dana prije referenduma na kojem će stanovnici Krima odlučiti o budućnosti svog poluotoka.
Ukrajina je od Organizacije za europsku suradnju i sigurnost (OESS) u ponedjeljak zatražila da pomogne u istrazi o sukobima koji su doveli do svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča te da se angažira na praćenju stanja manjina na Krimu, koji je sada pod kontrolom proruskih snaga.
NATO će provoditi izviđačke letove nad Poljskom i Rumunjskom kako bi pratio situaciju u Ukrajini gdje su ruske snage zauzele Krim, objavio je Sjevernoatlantski savez.
Ukrajina nije članica NATO-a, no ruska intervencija na Krimu zabrinjava njezine susjede, uključujući članice NATO-a koje su nekad bile pod sovjetskom dominacijom.
Slijedom preporuke vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga za Europu, američkog generala Philipa Breedlovea, veleposlanici NATO-a odobrili su u ponedjeljak misije izviđačkih zrakoplova AWACS, rekao je glasnogovornik NATO-a.
Zrakoplovi će letjeti iz svojih matičnih baza u Geilenkirchenu u Njemačkoj i Waddingtonu u Velikoj Britaniji, rekao je.
"Ti letovi poboljšat će razumijevanje situacije i svi će se izvoditi isključivo nad savezničkim teritorijem", rekao je.
Letovi će početi uskoro i trajat će koliko bude potrebno, dodao je.
NATO je prošli tjedan najavio da će preispitati svoju suradnju s Moskvom nakon što su ruske snage zauzele Krim. Odluka bi mogla biti donesena na sastanku ministara vanjskih poslova Saveza početkom travnja u Bruxellesu, a to ovisi o razvoju situacije u Ukrajini.
Saveznici su se sastali prošli utorak nakon što je Poljska zatražila konzultacije jer je zabrinuta za svoju sigurnost zbog krize u Ukrajini.
Ubrzo nakon tog sastanka, američki dužnosnici kazali su da će Pentagon više nego udvostručiti broj američkih borbenih zrakoplova u NATO-ovoj patrolnoj misiji na Baltiku te da će pojačati vježbe s poljskim zračnim snagama.
Šimonović zbog sigurnosti ne putuje na Krim
Pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović, koji se od prošlog tjedna nalazi u Ukrajini, za sada neće posjetiti Krim zbog logističkih i sigurnosnih razloga, priopćio je u utorak UN.
"Namjerava sutra otputovati u Ljviv, a što se tiče putovanja na Krim, Šimonović je obaviješten da su okolnosti takve da se ne može jamčiti sigurnost njegovog izaslanstva. Za sada neće tamo putovati", kazao je UN-ov glasnogovornik Stephane Dujarric.
Šimonović je do sada posjetio Kijev i najveći grad u istočnom dijelu Ukrajine, Harkiv.
"Šimonović se u Harkivu sastao s mjesnim vlastima i razgovarao o potezima vezanim uz ljudska prava koji bi mogli pomoći u smanjivanju napetosti, a također je razgovarao i o optužbama o kršenju ljudskih prava. Sastao se i s proruskim i proukrajinskim predstavnicima civilnog društva", dodao je Dujarric.
Prošli tjedan je izaslanik UN-a Robert Serry također odustao od posjeta Krima, nakon što su ga uz povike "Rusija, Rusija!" spriječili naoružani muškarci.
Dujarric objašnjava da se stanje na terenu mijenja vrlo brzo te da se odluke donose od danas do sutra, dodavši da bi Šimonović u Ukrajini trebao ostati do 15. ožujka.
Kako javljaju mediji, proruske milicije su zauzele aerodrom u Simferopolju i zabranili sve letove osim za Moskvu i dolazeće letove iz glavnog ruskog grada.
Ukrajinski premijer će se u četvrtak obratiti Vijeću sigurnosti
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk će u četvrtak poslijepodne biti primljen na otvorenoj sjednici UN-ova Vijeća sigurnosti, izvijestili su u utorak diplomati.
Jacenjuk će se obratiti Vijeću koje će usto o stanju u Ukrajini i na Krimu informirati zamjenik glavnog tajnika UN-a za politička pitanja Jeffrey Feltiman.
Sjednica počinje u 15.00 sati po mjesnom vremenu (20.00 sati po srednjoeuropskome) a njome će predsjedati luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn, dodaje luksemburško izaslanstvo u UN-u. Luksemburg predsjeda Vijećem u ožujku.
Sjednica se održava tri dana prije referenduma na Krimu na kojemu će birači moći birati između pripojenja Rusiji i znatno proširene autonomije. Zapad i vlasti u Kijevu smatraju taj referendum protuzakonitim.
Jacenjuk će se u srijedu prije toga sastati s predsjednikom Barackom Obamom u Bijeloj kući. Separatističke vlasti na Krimu u utorak su otišle korak dalje prema pripojenju Rusiji donošenjem izjave o neovisnosti.
Premda je već pet zasjedanja posvetilo ukrajinskoj krizi, Vijeće sigurnosti koje ima petnaest članova, još nije utvrdilo zajedničko stajalište o toj krizi.
Moskva, stalna članica Vijeća, raspolaže pravom veta i tako može spriječiti svaku odluku tog tijela.