Foto: Arhiva
ZBOG sve skuplje nafte, proces globalizacije prekinut će se prije nego što mnogi očekuju, uvjeren je engleski profesor kemije Chris Rhodes.
Sve zalihe lako dostupne i jeftine nafte u svijetu već su iscrpljene, smatra Rhodes.
"Čovječanstvo je već iskoristilo rezerve najkvalitetnije i jeftine nafte. Ostala je samo teška nafta i svijet će morati štedjeti ne samo kad je riječ o potrošnji goriva u prijevozu, već i proizvodnji hrane", mišljenja je on.
Stručnjak navodi da je prije stotinu godina energetski ekvivalent jednog barela nafte (barel nafte je oko 159 litara) uložen u nalazišta te sirovine mogao dati sto barela dragocjenog goriva.
Sada, međutim, ukoliko se u novo nalazište uloži novac dobiven prodajom jednog naftnog barela, po tržišnoj cijeni koja trenutno varira u uskom rasponu od približno 105 dolara, mogu se dobiti samo tri barela super-teške nafte, ili ista količina te sirovine iz škriljevca .
Na pitanje koliko se, realno, sada dobiva nafte na globalnom razini, Rhodes kaže da se iz svih raspoloživih nalazišta crpi oko 30 milijardi barela te sirovine godišnje, ili približno 84 milijuna barela dnevno, odnosno tisuću barela u svakoj sekundi.
Nova, velika, nalazišta nisu, imajući u vidu rastuću potrošnju, tako izdašna, kaže Rhodes, uz napomenu da nedavno otkriveno naftno nalazište u Brazilu, u količini od osam milijardi barela, može podmiriti globalne potrebe u razdoblju manjem od četiri mjeseca.
On ne vjeruje da će se sadašnja godišnja svjetska proizvodnja nafte i benzina održati na toj razini u doglednoj budućnosti, već da će biti osjetno niža, dok će naftne kotacije "otići u vis", prenosi portal Finmarket.
Prema podacima koje je priopćio engleski znanstvenik, svijet je u razdoblju od 1965 do 2005. Godine povećao potrošnju nafte za 2,5 puta, dok je upotreba drugog važnog energenta - ugljena - porasla dvostruko, a prirodnog plina trostruko.
Treba imati u vidu da se stanovništvo zemlje tijekom četiri desetljeća snažnog skoka energetske potrošnje uvećalo za dva puta.
Podaci tvrtke British Petroleum (BP) pokazuju da stanovnici zemlje najviše troše naftu koja pokriva oko trećine njihovih energetskih potreba. Potrošnja ugljena obuhvaća 30 posto, a prirodnog plina oko 24 posto globalne energetske potrošnje.
U istoj analizi BP se ukazuje da je potrošnja ugljena naročito intezivna u dvije najmnogoljudnije i brzo rastuće svjetske ekonomije - kineskoj i indijskoj - koje su tijekom proteklih desetak godna imale najbrži gospodarski rast.
Zanimljivo je da, prema analizi BP, udio atomske i hidroenergije u ukupnoj svjetskoj energetskoj potrošnji ne premašuje pet do šest posto, a samo 1,6 posto obuhvaćaju obnovljivi izvori energije.
Analiza britanskih eksperata pokazuje da svijet sada ovisi,uglavnom o ugljikovodičnim energetskim izvorima koji u ukupnoj potrošnji sudjeluju s više od tri četvrtine.
Naglašavajući da je nafta sada nezamjenjiva u mnogim proizvodnim procesima i da se bez te sirovine normalan ljudski život teško može zamisliti, Rhodes zaključuje da će dalje brzo iscrpljivanje rezervi te vitalne sirovine imati "dramatične posljedice za čovječanstvo".