Screenshot: RTVslo.si
SLOVENCI će 2013. zapamtiti kao kriznu godinu u kojoj su preživjeli burnu smjenu na političkom vrhu, praćenu raspravama o sustavnoj korupciji i odgovornosti za višegodišnju stagnaciju kojoj se ne vidi kraj, dok izglede za iduću godinu i poboljšanje gospodarskog stanja smatraju vrlo neizvjesnima.
Devet mjeseci otkako je imenovana i preživjela glasovanje u parlamentu o povjerenju, Bratušek se nada i vjeruje kako će njena ekipa, sastavljena većinom od političara i stručnjaka srednje generacije, povesti zemlju prema oporavku i izlasku iz višegodišnje recesije.
"Ne trebamo vanjsku financijsku pomoć, trebamo samo vrijeme", ustrajno ponavlja Bratušek od sredine ove godine. Tada se nagađalo da će Slovenija nakon Cipra postati sljedeća država u eurozoni kojoj će trebati pomoć europskih fondova ili "trojke", posebice zbog katastrofalnog stanja u svom bankarskom sustavu čiji se loši krediti penju na visinu petine nacionalnog BDP-a, a tri vodeće banke u vlasništvu države tek trebaju biti sanirane.
Suprotno većini najava, pa i onih iz Europske komisije, da će slovenski BDP i iduće godine pasti, Bratušek prognozira njegov umjereni rast u drugoj polovici 2014. te postupni pad nezaposlenosti. To je u raskoraku s pesimističkim mišljenjem većine Slovenaca koji su u više anketa naveli da očekuju pad standarda ili barem stagnaciju, a političarima i dalje većinom odriču povjerenje.
Na disonantnost između glasova političara i "tihe većine" građana ukazuju i sve slabiji odazivi na biračka mjesta, koji su se pokazali na zadnjim predsjedničkim izborima 2010. i parlamentarnim izborima 2011. godine, kada je apstinirala polovica biračkog tijela.
Nepovjerenje, u kojem je glavna politička parola koju su iznjedrili masovni prosvjedi protiv "političkih i ekonomskih elita" protekle zime postala ona o "krađi države", produbljeno je "moralnim padom" nekih istaknutih političara i suđenjima za gospodarski kriminal nekad uglednih gospodarstvenika i menadžera.
Bivšem premijeru Janezu Janši, čija Slovenska demokratska stranka (SDS) i dalje u istraživanjima javnog mišljenja dobiva drugi najveći broj glasova nakon Socijalnih demokrata (SD) Igora Lukšiča, u parlamentu je izrečeno nepovjerenje jer nije po zakonu prijavio svu svoju imovinu i financijska sredstva. Uz to, Janša je nepravomoćnom presudom osuđen na dvije godine zatvora i visoku novčanu kaznu u aferi Patria, vezanom na nabavu oklopnih vozila za slovensku vojsku.
Korupcijske afere "otpuhale" su i ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, za kojega kažu da je i dalje utjecajan, iako "politički mrtav" kada je riječ o njegovim ambicijama za najviše položaje, a čekaju ga i sudski procesi vezani za djelovanje poduzeća koja su sada u vlasništvu njegovih sinova, a radila su s tvrtkama koje je angažirala općina koju vodi Janković.
Iako se čini da zbog teškoća svojih glavnih potencijalnih političkih konkurenata može "mirno spavati", položaj premijerke Alenke Bratušek nije ni izdaleka lak.
Parlament je njenoj vladi izrekao povjerenje koje je stavila na kušnju pri izglasavanju proračuna za iduće dvije godine, ali u javnosti i oporbi prisutno je nezadovoljstvo zbog toga što, unatoč suprotnim najavama, ona i dalje zbog postojećeg stanja mora provoditi politiku stroge štednje i stabilizacije javnih financija.
Bratušek obećava da u idućoj godini neće uvoditi nove poreze nakon što je ove godine za dva posto, na 22 posto, povećan PDV, te usvojen zakon o porezu na nekretnine koji će se primjenjivati već u sljedećoj godini.
Iako je Europska komisija odobrila postupak sanacije slovenskih banaka, analitičari tvrde da su rezultati stresnih testova pokazali da će država za to morati potrošiti prikupljene devizne rezerve pa će se pravo stanje u državnoj blagajni, koje bi moglo postati kritično, pokazati već u prvoj polovici iduće godine.
Tada dospijevaju kamate i kredite u visini 1,5 milijarde eura, za što će biti potrebno izdati nove dugoročne obveznice. Analitičari tvrde da će se tada pokazati ide li vlada Alenke Bratušek pravim smjerom jer će kamate na slovenske obveznice na međunarodnom financijskom tržištu pokazati hoće li novo zaduživanje biti moguće i održivo ili će se ponoviti špekulacije u kojima će se Slovenija ponovo spominjati u kontekstu "bail outa" odnosno traženja međunarodne financijske pomoći.
U tom slučaju niti nagađanja o novim prijevremenim izborima ne bi bila bez osnove, iako stranke u koaliciji Alenke Bratušek već prije nove godine razmišljaju o obnovi koalicijskog ugovora, kako bi vlada mogla raditi do redovnih izbora 2015. godine. Sadašnja vlada, formirana u parlamentu nakon pada Janšine vlade, na početku mandata je dogovorila zadaće za samo godinu dana pa sada treba obnoviti i produžiti koalicijski ugovor do izbora 2015.
Nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je da polovica Slovenaca smatra da će u idućoj godini živjeti lošije nego u ovoj. Više od trećine vjeruje da će za izlazak iz recesije i bolji životni standard biti potrebno dvije do pet godina, dok je potpunih pesimista, koji misle da im se životni uvjeti "nikada" neće popraviti, 6,4 posto. Analitičari tvrde da je takvo dominantno stajalište odraz realnih političkih i gospodarskih prilika u državi, koje se ne mogu promijeniti preko noći, osobito zbog rascjepa nastalog između običnih građana i političke klase, u godinama kad eskaliraju uvjerenja da je za sve teškoće kriva neodgovorna politika i korupcija u sustavu.
Slovenija je po BDP-u po glavi stanovnika i po paritetu kupovne moći 2012. bila na 16. mjestu od 28 članica Europske unije, s 82 posto prosječne razvijenosti EU-a, no to je lošije nego prilikom ulaska u EU 2004. godine, kada je Slovenija bila na 87 posto prosječne razvijenosti EU-a i 91 posto razvijenosti, koliko je imala pred izbijanje krize 2008. godine.