Screenshot: YouTube
UKRAJINSKE vojne snage sukobile su se u petak s proruskim separatistima u glavnoj policijskoj postaji u lučkome gradu Mariupolju i u zgradi ministarstva unutarnjih poslova, pri čemu je osam ljudi ubijeno, a ima i ranjenih, prenosi ukrajinski Interfax.
Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je kako je u napadu ubijeno oko 20 proruskih separatista, a četiri su zatočena.
Interfax navodi da je policija pokušala ponovno preuzeti kontrolu nad policijskom zgradom, no proruski separatisti koji su ranije zauzeli zgradu ministarstva unutarnjih poslova otvorili su na njih vatru.
Mjesna policija u istočnoj ukrajinskoj pokrajini Donjecku, središtu pobune proruskih separatista protiv Kijeva, nije željela komentirati incident.
Novinarka u Mariupolju rekla je da se ispred zgrade glavne policijske postaje koju su zauzeli proruski pobunjenici vode žestoke borbe. Tvrdi da je među pobunjenicima jedan ubijen i šest ranjenih.
Snage samoobrane tvrde kako su sudionici parade, koja se održava na Dan pobjede u Mariupolju, krenuli prema zgradi lokalnog ministarstva unutarnjih poslova kako bi spriječili napadače u crnim uniformama da je zauzmu.
"Oko 1500 osoba napustilo je paradu i krenulo prema zgradi. Osobe u maskirnim uniformama počele su pucati u zrak kada su im se približili", izjavio je jedan od očevidaca za Interfax.
Prema tvrdnjama pripadnika snaga samoobrane, autobus pun vojnika došao je u grad te su pokušali zauzeti zgradu ministarstva unutarnjih poslova. Tvrde da se radi o vojnicima koji su stacionirani u blizini Mariupolja te da pritvaraju policajce koji odbijaju izvršiti naredbe.
Kažu i kako su policajci odbili čuvati zgradu Gradskog vijeća koju je ukrajinska vojska zauzela dan ranije. Pripadnik snaga samoobrane tvrdi kako su nakon toga ukrajinski vojnici odlučili zauzeti zgradu ministarstva: "Zgrada je opkoljena, policajci uzvraćaju vatru".
Dodao je i da su vojnici u napadu na zgradu koristili tenk. RT javlja kako je civilima zabranjeno biti na ulicama te da iz zračne luke pristižu oklopna vozila.
Putin: Krimom su bili zavladali fašisti
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je stigao na Krim gdje je, nakon parade u Moskvi, obilježio sovjetsku pobjedu u Drugom svjetskom ratu i pripajanje ukrajinskog poluotoka Rusiji nazvao uspjehom, objašnjavajući da su Krimom bili zavladali fašisti.
"Siguran sam da će 2014. ući u anale naše cijele zemlje kao godina kada su narodi koji ovdje žive čvrsto odlučili biti zajedno s Rusijom, potvrdivši vjernost povijesnoj istini i uspomeni na naše pretke", rekao je Putin na vojnoj paradi u Sevastopolju na Crnom moru.
"Puno je posla pred nama, ali premostit ćemo sve poteškoće jer smo zajedno, što znači da smo postali jači", poručio je Putin.
Predsjednik ukrajinske vlade Arsenij Jacenjuk odbacuje ruske optužbe da je na vlasti zahvaljujući državnom udaru koji su potpomogli neonacistički ukrajinski nacionalisti.
"Prije 69 godina zajedno smo se s Rusijom borili protiv fašizma i pobijedili. Sada se povijest ponavlja, ali u različitoj formi", kazao je Jacenjuk i dodao da "ondje gdje su Rusija i Ukrajina stajale rame uz rame protiv Njemačke, sada Njemačka, zajedno sa SAD-om i Velikom Britanijom, stoji rame uz rame s nama".
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen osudio je Putinov posjet Krimu čiju aneksiju zapadne sile ne priznaju.
"Njegov posjet Krimu je neprimjeren", rekao je Rasmussen. Također je izrazio sumnju u tvrdnje šefa Kremlja da je povukao snage s ukrajinske granice.
Bijela kuća je kritičkim tonovima popratila Putinov dolazak na Krim, ocijenivši da će jedini ishod toga posjeta biti "povećanje napetosti".
"Ne prihvaćamo rusku aneksiju Krima. Takav jedan posjet samo može povećati napetosti", izjavila je glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Laura Lucas Magnuson.
Barroso: EU podijeljen oko ukrajinske krize
Zemlje Europske unije nikako da se dogovore o zajedničkom pristupu ukrajinskoj krizi, usprkos svekolikoj osudi Rusije, izjavio je u petak u Firenci predsjednik Europske komisije na odlasku Jose Manuel Barroso.
Prema Barrosu, koji nakon 10 godina odlazi s čelnog mjesta EK-a, ukrajinska kriza je najveća prijetnja sigurnosti Europe od pada Berlinskog zida, s puno većim destabilizacijskim potencijalom od ratova u bivšoj Jugoslaviji 90-ih. Kazao je da su europske zemlje odlučile podržati Ukrajinu i pokazati da potezi Rusije neće proći bez posljedica, ali da je zajednički odgovor EU-a, s obzirom na različita stajališta članica, još uvijek "posao u postupku".
"I to je, ako ćemo biti iskreni, glavni problem", rekao je Barroso.
Članicama EU-a trebalo je vremena da se slože oko oštrijeg pristupa i primjene sankcija protiv ruskih tvrtki, ali Barrosove primjedbe jasno pokazuju koliko će teško biti postići bilo kakav dalekosežniji sporazum.
Njemačka, najsnažnije europsko gospodarstvo, zalaže se da se diplomaciji da više šanse, dok Velika Britanija i Francuska zagovaraju snažnije mjere. Njemački gospodarski rast bi ove godine mogao pasti za 0,9 posto ukoliko EU nametne strože sankcije Rusiji.
Barroso pak smatra da se iza ukrajinske krize krije golema ambicija prvog čovjeka Rusije da ojača veze s državama bivšeg Sovjetskog Saveza i stvori Euroazijsku uniju.
"Vladimir Putin, nažalost, želi stvoriti protutežu moći Europskoj uniji", ocijenio je. Barroso se s Putinom tijekom svog mandata sastao više od 20 puta i od izbijanja krize u Ukrajini je često s njim razgovarao.
EU načelno pripremio proširenje sankcija protiv Rusije
Veleposlanici zemalja članica EU-a načelno su dogovorili proširenju popisa osoba kojima je zabranjen ulazak u EU zbog ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, a po prvi put je na popis stavljeno nekoliko tvrtki sa sjedištem na Krimu.
Odluka je usuglašena na sastanku Odbora stalnih predstavnika zemalja članica (COREPER), a konačnu odluku trebali donijeti ministri vanjskih poslova koji se sastaju u ponedjeljak u Bruxellesu, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Hoće li odluka biti i donesena ovisit će o daljnjem razvoju događaja, u prvom redu o tome što će se događati s najavljenim referendumom koji ruski separatisti namjeravaju održati tijekom ovoga vikenda u istočnoj Ukrajini.
Još ranije je u EU postignut načelni dogovor kojim se proširuju pravni kriteriji za nametanje sankcija Rusiji kako bi se lakše mogla zamrznuti imovina tvrtkama koje imaju ulogu u ukrajinskoj krizi.
EU je u ožujku najavio mogućnost oštrijih sankcija, uključujući i financijske, ako Rusija nastavi sa destabilizacijom stanja u Ukrajini, ali zasad nema spremnosti među članicama da to i uvedu. Više zemalja članica se pribojava da bi ruski odgovor na te sankcije mogu naštetiti njihovim ekonomskim interesima.
MMF se nada da će Kijev ispuniti obveze
Generalna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde je rekla u petak da se nada da će Ukrajina ispuniti svoje obveze u sklopu plana pomoći nedavno zaključenog s Kijevom.
"Pozorno pratimo situaciju i nadamo se da će ukrajinske vlasti poštivati obveze programa", rekla je Lagarde u Maroku. MMF se nada da će međunarodno okruženje pridonijeti stabilnosti i većoj sigurnosti od današnje", nastavila je.
Financijska institucija je navela u nedavnom izvješću da će njezina pomoć biti promijenjena u slučaju otcjepljenja istoka Ukrajine, a proruski pobunjenici te regije su se u petak pripremali na referendum o neovisnosti, predviđen za nedjelju.
"Ako središnja vlast izgubi nadzor nad istokom države) program ćemo morati revidirati", navodi se u ranijem priopćenju MMF-a. Na istočni dio Ukrajine otpada 21 posto BDP-a i 30 posto industrijske proizvodnje.
U Rabatu, prvoj etapi misije u arapskom svijetu, Lagarde je potvrdila da je MMF deblokirao prvu tranšu svoje financijske pomoći Ukrajini. "Tijekom tjedna smo isplatili 3,2 milijarde dolara od planiranih 17,1 milijarde dolara", rekla je.