Foto: Guliver image/Getty images, Montaža: Index
VELJAČA 2016. godine. Hladno je. Hrvatska je upravo bankrotirala. Vlada Koalicije nacionalnog spasa koju čine HDZ, ORaH i SDP nije formirana na vrijeme kako bi ponudila prihvatljiva rješenja međunarodnim kreditorima. Mirovinski fondovi, štednja u bankama, javna, ali i većina privatne imovine, sve je otišlo u vjetar. Često nema struje, plina još i ima, ali benzina gotovo ni za lijek. U teškom trenutku potpune propasti i dubokog očaja Hrvatski sabor aklamacijom usvaja Ustavni zakon o Velikom hrvatskom zidu - projekt Vedrana Mornara, HDZ-ovog ministra gospodarstva, znanosti, obrazovanja, športa i unutrašnjih poslova (zbog štednje resori su objedinjeni, pri čemu je broj zaposlenih povećan na samo devedeset tisuća).
Gradnja zida pokrenut će Hrvatsku
Ustavni zakon o Velikom hrvatskom zidu donesen je kako bi se spriječio devastirajući odljev stručne radne snage iz Hrvatske, prvenstveno visokoobrazovanih u čije je školovanje država uložila najviše novca. No, svrha donošenja ovog zakona zapravo je puno šira i sveobuhvatnija. Izgradnjom velikog zida oko Hrvatske, visokog dvadeset, a širokog sedam metara ne bi se samo spriječio neovlašteni i nenaplaćeni bijeg obrazovanih u inozemstvo, već bi se pokrenulo i posrnulo hrvatsko gospodarstvo.
Gradnja zida objedinit će sve hrvatske građevinske tvrtke, preostale proizvođače građevinskog materijala, ali i potaknuti razvoj visokotehnološke industrije kako bi se zid opremio najmodernijim automatiziranim sustavima nadzora u svrhu sprečavanja neovlaštenog bijega. Samo kopnena granica Hrvatske ima preko 2700 kilometara, pa će poslovi na čuvanju i održavanju zida otvoriti više stotina tisuća novih radnih mjesta, ne računajući indirektne učinke na gradnji, stvaranju novih proizvoda i tehnologija koje će se moći ponuditi zahtjevnom međunarodnom tržištu.
Hrvatski svemirski centar na - Zemuniku
Ali Hrvatska ima i vrlo veliku morsku granicu nepogodnu za gradnju zida, pa su prilike za razvoj i napredak tim veće. Višedesetljetni razvoj brodogradnje osiguran je narudžbama za tisuće plovila, kako patrolnih brodova, tako i podmornica, a potrebni su i proizvodi visoke tehnologije kao automatizirane ledene plutače za nadzor bijega opremljene senzorima, kamerama i drugim sustavima. Potreba za vještim mornarima, navigatorima i kapetanima veća je od kapaciteta naše zemlje, pa se razmatra i mogućnost zapošljavanja njihovih kolega iz Europske unije.
Zakon predviđa i gradnju značajne zračne flote, aviona, helikoptera i robotskih letjelica kojima je cilj osujetiti one koji bi preko zida pobjegli avionom, balonom ili nekom improviziranom letjelicom. Zid će se najbolje vidjeti iz svemira, pa će znatna sredstva biti uložena i u hrvatski svemirski program, kako bi se iz Hrvatskog svemirskog centra u Zemuniku lansirali sateliti za praćenje i nadzor pokušaja neovlaštenih odlazaka iz zemlje.
Predviđa se zapošljavanje preko 250.000 ljudi na čuvanju zida i morske granice, te bar još toliko u razvoju, podršci i administraciji. Nakon uspješnog stavljanja u funkciju, plan je zid dati u koncesiju na 99 godina i tako osigurati trajne visoke prihode isušenom proračunu.
100 tisuća eura već u rodilištu - i uspjeh je zagarantiran
Propisana je i naknada od sto tisuća eura koju u državni proračun mora položiti svaki građanin koji želi napustiti Hrvatsku, upravo onoliko koliko je Hrvatska u njega i uložila. Radi zaštite od neplaćanja roditelji, prilikom preuzimanja djeteta u rodilištu, moraju u državni proračun uplatiti jednokratno nepovratno jamstvo u iznosu od sto tisuća eura kojim osiguravaju svoje potomke od mogućeg neovlaštenog bijega iz zemlje. Plaćanje jednokratnog nepovratnog jamstva građanina ne izuzima od plaćanja propisane naknade želi li legalno napustiti Hrvatsku.
Uspjeh zakona je zagarantiran, budući da se Hrvatskoj, nakon njegovog donošenja javilo više desetaka zemalja zainteresiranih za licenciranje ovog projekta. Također javio se i velik broj potencijalnih investitora zainteresiranih za koncesiju. Nakon razmatranja licencne dokumentacije samo je Sjeverna Koreja odustala izjavivši da su ponuđena rješenja za njih ipak previše radikalna. Naime, zasmetalo im je što je na inicijativu zajedničke predsjednice vlade Mirele Holy (ORaH) vlada predložila Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o Velikom hrvatskom zidu kojim se na zidu predviđa ugradnja grijanih skloništa za šišmiše.
Odmah nakon donošenja zakona vlada je ukinula Uredbu o privremenoj zabrani zapošljavanja rodbine nakon petog koljena u državi i javnom sektoru. Ova uredba donesena je isključivo kao ekonomska mjera štednje, a efikasno je spriječila nova zapošljavanja u javnom sektoru, budući da je velika većina njegovih 1.750.893 zaposlenika blisko rodbinski povezana. Na pitanje novinara kako ocjenjuje budućnost zemlje, zajednički predsjednik vlade Zoran Milanović (SDP) odgovorio je – the future is bright, do jučer smo bili na rubu ponora, ali danas smo napravili veliki korak naprijed.
Potpredsjednik vlade Branko Grčić (SDP) u narednom petogodišnjem razdoblju očekuje dvoznamenkasti gospodarski rast. Doživotna predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović (proglašena na temelju ustava koji je predložio bivši predsjednik Ivo Josipović) odlikovala je ministra Mornara za izniman doprinos izgradnji i napretku Republike Hrvatske Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom.
Na marginama, mediji javljaju kako je zajednička predsjednica vlade Mirela Holy novog Teslu D kupila izravnom pogodbom…
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala