Foto: Goran Mehkek (Cropix)
NA REDOVITOJ sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta raspravljalo se o Molbi za dostavom prijedloga za zapošljavanje najuspješnijih znanstvenih novaka od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Iako su članovi Vijeća iznijeli različita stajališta ona su se podudarala u jednom - nitko nije iznio povoljno mišljenje o prijedlogu Ministarstva kojeg vodi Željko Jovanović.
Valja naglasiti kako se nedavno o prijedlogu ministra Jovanovića o znanstvenim novacima vrlo negativno očitovala Akademska solidarnost, a s obzirom da Vijeće Filozofskog fakulteta dijeli isti stav, bit će zanimljivo vidjeti hoće li ministar i ovakve zaključke ocijeniti kao pamflet?
Zaključke Vijeća Filozofskog fakulteta donosimo u cijelosti u nastavku teksta.
Vijeće smatra da 20 mjesta za koja će se raspisivati natječaj na razini cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja predstavlja izrazito malen i krajnje nedostatan broj u odnosu na ukupan broj znanstvenih novaka i asistenata te je sasvim arbitrarno postavljen. Nije jasno kako se došlo upravo do ovog broja novih radnih mjesta. Ta ničim obrazložena brojka, uz istodobni izostanak javno prezentiranih planova zapošljavanja znanstvenih novaka, ostavlja dojam da MZOS, u nedostatku osmišljenih rješenja, politiku zapošljavanja pretvara u nesustavne, kratkoročne i hirovite mjere bez vizije koja bi proizlazila iz odgovornog upravljanja važnim, strateškim resursom ove zemlje - najobrazovanijim mladim ljudima.
Vijeće također smatra da se predloženim kriterijima u potpunosti devalviraju rad i procjene mentora (koji o novacima podnose periodične izvještaje), a prilično opasnom ocjenjuje i tendenciju da se uvođenjem dodatnih kriterija - pod izlikom nagrađivanja - zaobilazi važeće pravilnike i zakonske odredbe. Nagrađivanje bi trebalo provoditi u drugačijim oblicima jer radno mjesto nije nagrada nego ispunjavanje temeljnih potreba sustava. Nagrađivanje i poticanje najboljih mladih znanstvenika svakako ne bi trebalo imati oblik koji podsjeća na dnevnopolitičku demagogiju ili marketinšku obmanu kojom se mladim znanstvenicima, koji udovoljavaju svim propisanim kriterijima, kao nagrada prikazuje nešto što je razvojna potreba društva. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao najveći društveno-humanistički fakultet u Hrvatskoj, posebno će biti pogođen ovakvom mjerom, budući da samo na njemu ima daleko više od dvadeset kandidata koji zadovoljavaju važeće uvjete. U svjetlu ove činjenice, Vijeće sa žaljenjem konstatira da se ponuda MZOS-a teško može shvatiti ikako drugačije osim kao ponuda oglodane kosti oko koje bi se mladi znanstvenici i institucije trebali boriti.
Naposljetku, Vijeće niz elemenata Molbe smatra spornim i nejasnim, a neke i neusklađenim sa zakonom. Naime moguća su sasvim različita tumačenja intencija Molbe, jer iz propozicija nije sasvim jasan način na koji će se provesti raspisivanje javnih natječaja. Nelogičnim se čini provođenje evaluacije prijava od MZOS-a prije raspisivanja javnog natječaja jer se time izravno krši načelo otvorenosti i javnosti javnog natječaja. Ako se odobri raspisivanje natječaja za točno određene ljude koje kandidiraju pojedine institucije, Vijeće upozorava da bi se tada radilo o namještanju natječaja.
Još se spornijim čini pokušaj uvođenja novih pravila "u hodu", i to iz barem dva razloga. Jedan se tiče pravne naravi cijele procedure raspisivanja natječaja na temelju Molbe, a drugi dugoročnih efekata.
U pogledu pravno spornih elemenata Vijeće potencijalnu neusuglašenost i suprotnost s višom pravnom normom vidi u primjeni retroaktivnih pravila i nepredviđanja primjerenog vremenskog razdoblja u kojem bi se mogli ispuniti novi uvjeti (čl 32, st. 6, ZZDVO). Time se narušava i načelo pravičnosti i načelo pravne sigurnosti.
U pogledu dugoročnih učinaka promjene pravila (Kriteriji izvrsnosti MZOS-a), dok su na snazi neka druga pravila (Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost te uvjeti Rektorskoga zbora), uvodi se opasan presedan jer čini prihvatljivim zaobilaženje i kršenje važećih propisa ako se to zaobilaženje vrši u ime navodnog poticanja "kvalitete" i "izvrsnosti".
Na temelju ovih zaključaka Vijeće Filozofskog fakulteta poziva MZOS, Rektorski zbor, ravnatelje instituta te ostala relevantna tijela i institucije da umjesto procesa započetog Molbom formuliraju i javno objave plan rješavanja gorućeg problema zapošljavanja mladih znanstvenika i znanstvenica u skladu s trenutno važećim pozitivnim zakonima i općenormativnim aktima. Plan bi trebao sadržavati vrlo konkretne korake i jasno određene rokove.
Ako se trenutno ne pristupi sustavnom i odgovornom rješavanju tog pitanja, ako se pomlađivanje sustava znanosti i visokog obrazovanja svede na milost i mrvice s političkog stola, tada će održanje sustava znanosti, osobito nastave na sveučilištima, biti ugroženo, a ugrožavanje znanstvenog i sveučilišnog sustava znači ugrožavanje budućnosti ove zemlje. Ovakav potez Ministarstva predstavlja tek nastavak arbitrarne, ad hoc politike prelamanja potreba fiskalne konsolidacije na najranjivijim dijelovima akademske zajednice - studentima i zaposlenicima u suradničkim zvanjima.
Vijeće također upozorava da ovakve mjere kod članova akademske zajednice potiču osjećaj ucijenjenosti te mogu ozbiljno narušiti povjerenje u odnosima akademske zajednice i MZOS-a. Dosadašnje iskustvo pokazuje da mjere koje bi MZOS pokušao provesti u atmosferi obilježenoj nepovjerenjem u odnosima s akademskom zajednicom nisu imale naročitog uspjeha. Vijeće stoga izražava nadu u spremnost Ministarstva da preuzme političku, državničku odgovornost za budućnost, imajuću u vidu povijest ovog problema nastalog kratkoročnom i neodgovornom politikom prethodnih administracija.