Foto: Hina
PREMIJER Zoran Milanović osvrnuo se na kraju izlaganja ministra financija Borisa Lalovca na proračun i rekao kako je proračun realan i odgovoran.
Plaće i mirovine ne možemo više smanjivati, odljevom u mirovinu će se ukupna masa plaća prirodno smanjivati, kontroliramo javne financije bolje nego ikada ranije, istaknuo je premijer te dodao i kako je broj nezaposlenih na današnji dan u odnosu na isti dan prošle godine je manji.
Čuvamo socijalnu stabilnost koliko možemo, naročito onima kojima se ne može puno pomoći a to su umirovljenici, rekao je Milanović naglasivši da se na kritičare neće osvrtati, ali da mu se proračun čini razuman i dobar.
"Naš cilj je da budemo kao najnaprednije zemlje u EU"
"Dakle, bitka protiv nezaposlenosti, odnosno bitka za veću zaposlenost i bitka protiv siromaštva. To je problem koji imamo u Hrvatskoj. Jučer je u Saboru bila demagogija na jednu drugu temu, na pošast koju smo riješili davno, ali siromašnih imamo i to previše. Ima u svijetu puno društava u kojima su socijalne razlike puno veće nego u Hrvatskoj, ali naš cilj je da budemo kao najnaprednije zemlje u EU, dakle da siromaštvo i socijalne razlike u okviru nekakvog solidnog prosjeka budu što manje. Sa siromaštvom mi imamo problema i to je ozbiljna stvar s kojom će se u sljedećih 10 godina baviti svaka Hrvatska vlada", rekao je Milanović.
Premijer je zahvalio i svim ministrima jer su pristali na rezanja.
"Mislim da znam kako je kad se osoba uživi u svoj posao i počne osjećati određenu dozu posesivnosti prema svom resoru i odgovornosti prema javnosti, pa čak katkad i pod cijenu manje lojalnosti prema Vladi. To je normalno i dokaz da se ozbiljno shvaća svoj posao, ali ja ću kao predsjednik Vlade uvijek vršiti pritisak i u tom imam podršku najbližih suradnika da se stvar gleda šire i odgovorno i da se tamo gdje je potrebno napraviti i nešto nepopularno zaista i napravi", pojasnio je premijer.
Na kraju rasprave zahvalio se ministar branitelja Predrag Matić čije je ministarstvo dobilo dodatnih 20 milijuna kuna u idućoj godini.
"Što znači da će Ministarstvo branitelja u sljedećoj godini izvršiti sve aktivnosti i sve programe i sve obveze. Evo, to je još jedan dokaz kako se ova 'nenarodna' vlast odnosi prema braniteljima", rekao je Matić.
"Ima osoba koja je ironičnija od mene. Nije ništa povijesno. Pitao sam je li povijesno zato što ne želim da ispadne kako je ovo nekakva milostinja braniteljima ili nekakvo djelovanje pod pritiskom. Ovo je politika naše Vlade, ili ako mogu biti posesivan pa reći 'politika moje Vlade'. Nitko u ovom društvu nema s tim problema. Proračun bi išao u ovom pravcu i s prosvjedima i bez prosvjeda, to nema nikakvog utjecaja, to je naša politika koje se držimo od prvog dana, to je Plan 21", poručio je Milanović.
Lalovac: Proračun za 2015. je realan
Prihodi državnog proračuna za iduću godinu bit će gotovo 106 i pol milijardi kuna, a rashodi gotovo 119 milijardi. Iako su prihodi i rashodi u odnosu na smjernice donesene prije dva dana povećani za 10 milijardi kuna, planirani deficit ostao je u zadanim okvirima od 12,5 milijardi kuna, što je u odnosu na ovu godinu smanjenje deficita za više od 3 milijarde kuna.
Ministar financija Boris Lalovac zahvalio je na početku predstavljanja proračuna svim ministrima oko izrade proračuna jer, kako je rekao, nije ga bilo lako sastaviti s obzirom na 6 godina gospodarskih aktivnosti. Svakako nije lako voditi gospodarske financije kada nemate gospodarskih aktivnosti, no uloženim trudom ipak smo se približili onim zadanim ciljevima, a učinjeni su značajni napori pogotovo na rashodovnoj strani, rekao je Lalovac.
"Bitno je napomenuti da nisu dirane plaće, mirovine i socijalna davanja te naknade najugroženijim građanima društva", rekao je Lalovac.
U 2015. godini očekuje se blagi oporavak ekonomskih aktivnosti, istaknuo je ministar koji očekuje gospodarski rast od 0,5 posto. Osvrnuo se i na prihode te rekao da je najznačajnija kategorija prihoda ona od PDV-a u iznosu od 41,5 milijardi kuna, a projiciran je tako zbog povećanja potrošnje. Od poreza od igara na sreću očekuje se dodatnih 320 milijuna kuna, poreza na dohodak 1,9 milijardi kuna, i poreza na dobit 5,6 milijardi kuna.
Očekuje se i povlačenje novca iz 2. mirovinskog stupa. Ono što je značajna stavka su EU sredstva: planiralo se da će Hrvatska iduće godine iskoristiti puni opseg, čak 7,1 milijardu kuna očekuje se od EU projekata, očekuju se prihodi od prodaje državne imovine u iznosu od 750 milijuna kuna.
Ukupni manjak državnog proračuna u 2015. godini 12,5 milijardi kuna
Lalovac je zahvalio ministrima zbog umanjenja njihovih rashoda: rashodi su planirani na iznos od 119 milijardi kuna, a najznačajnija smanjenja prema limitima bilježe: Ministarstvo obrane 142 milijuna kuna, MUP, 103 milijuna kuna, Ministarstvo gospodarstva 167 milijuna kuna, Ministarstvo poljoprivrede 157 milijuna kuna, Ministarstvo prometa 174 milijuna kuna, Ministarstvo znanosti 214 milijuna kuna, Ministarstvo pravosuđa 56 milijuna kuna, Ministarstvo zdravlja 1 milijardu kuna.
U odnosu na 2014. najznačajnija povećanja prema limitima bilježi Ministarstvo financija od 327 milijuna kuna. Rashodi rastu i zbog povećanih EU sredstava, no oni neutralno utječu na ukupni proračunski manjak.
Ukupni manjak državnog proračuna u 2015. godini iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a što znači da trošak kamata od 10,7 milijardi kuna čini najveći dio manjka. U idućim godinama planira se smanjivanje manjka državnog proračuna na 12,2 milijarde kuna u 2016., odnosno 8,4 milijarde kuna u 2017. godini. Manjak proračuna opće države prema nacionalnoj metodologiji u 2015. iznosit će 3,8 posto BDP-a što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na 2014. godinu. Time se provode, ističu u Vladi, potrebne mjere strukturnih ušteda sukladno preporukama Vijeća EU.
"Deficit na centralnoj državi se smanjuje oko 1 %, te na općoj državi on od ove godine iznosi prema rebalansu, a ako je ove godine rebalans oko 5 %, s ovim novim projekcijama je on 3,8 % što je vrlo blizu onih projekcija što smo se obvezali pred EK da ćemo napraviti radi nas, a ne zbog toga što EK određenu dinamiku nameće", poručio je Lalovac te dodao kako misli da je prijedlog proračuna realan i kad je riječ o prihodovnoj i kad je riječ o rashodovnoj strani.
Povećan iznos pomoći za zapošljavanje mladih na 2.400 kuna
Od početka iduće godine povisit će se novčana pomoć za nezaposlenu osobu koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uključio u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, prvenstveno mladih, i iznosit će neto 2.400 kuna, odlučila je u četvrtak Vlada na sjednici.
Do povećanja novčane pomoći koja je do sada iznosila 1.600 kuna neto, dolazi zato jer će se, osim iz državnog proračuna, financirati i iz sredstava Europskog socijalnog fonda, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Odluka će se primjenjivati na novouključene osobe u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, kao i na one ranije uključene, a koji će je koristiti i u idućoj godini.
Prema podatcima Zavoda do 17. listopada u rad bez zasnivanja radnog odnosa ukupno je uključeno 22.566 osoba, a predviđa se da će u 2015. biti još 13 tisuća novih osoba.
Vlada je donijela i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za članove vrgoračkog Gradskog vijeća za nedjelju, 21. prosinca, jer ono zbog nedostatka kvoruma, dulje od tri mjeseca nije donosilo odluke iz svoje nadležnosti.
S Vladine sjednice je u Hrvatski saboru upućeno i nekoliko prijedloga odluka vezanih uz sudjelovanje hrvatskih vojnika u misijama potpore miru, a novost je sudjelovanje do pet hrvatskih vojnika u operaciji "EUFOR Althea" u BiH u kojoj Hrvatska do sada nije sudjelovala.