Foto: Shutterstock
U KOJIM zemljama žene imaju najviše šanse da za svoj rad budu plaćene jednako kao i muškarci. Britanski časopis The Economist povodom Međunarodnog dana žena sastavio je listu koja nudi odgovor na ovo pitanje.
U izračun su uključili stupanj obrazovanja, udio žena na tržištu radne snage, razliku u plaćama, broj žena na direktorskim pozicijama, troškove uzdržavanja djece, plaćeni rodiljni dopust, ali i broj žena u parlamentu.
Pozicija žena je, očekivano, najbolja u nordijskim zemljama. Na vrhu liste je Finska, a slijede Norveška i Švedska. Istraživanjem The Economista obuhvaćeno je samo 28 razvijenih zemalja, a Hrvatska nije među njima. U top pet su još Poljska i Francuska, a vrlo visoko je pozicionirana i susjedna nam Mađarska koja je na šestom mjestu.
Finska je na prvo mjesto izbila nakon što je broj žena koje sudjeluju na tržištu rada premašio 50 posto. Finska je produljila plaćeni porodiljni dopust za dodatna dva tjedna. Norveška, koja je do ove godine bila na prvom mjestu, i dalje ima najveći broj žena na direktorskim pozicijama, i to zbog zakona koji propisuje da ih mora biti barem 40 posto, a koji je na snagu stupio 2008. godine.
U Hrvatskoj više visokoobrazovanih žena nego muškaraca, ali su još uvijek potplaćene
U Hrvatskoj je već godinama više visokoobrazovanih žena nego muškaraca, više je i mladih obrazovanih žena, ali istodobno muškarci su i dalje bolje plaćeni i u daleko su većem postotku zaposleni na visokopozicioniranim mjestima, upozoreno je u petak na okruglom stolu o problemima mladih žena na tržištu rada.
Ti podaci pokazuju da ženama nije problem obrazovanje već položaj koji ovisi o rodnim stereotipima i tome što još uvijek u 80 posto slučajeva vode brigu o obitelji, zaključeno je na skupu koji su organizirali Centar za ženske studije i Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Mlade žene dvaput diskriminirane
Iz istraživanja u okviru projekta provedenog u nekoliko europskih zemalja, u kojem su sudjelovale i predstavnice Centra za ženske studije, također se dade iščitati da su u Hrvatskoj, a slično je i u drugim zemljama EU-a, mlade žene dvaput diskriminirane - po spolu i po dobi.
O položaju mladih znanstvenica govorila je Marija Brajdić Vuković sa Ženskih studija kazavši da je u Hrvatskoj 30 posto više znanstvenih novakinja, i to ne samo u društvenim već i u prirodnim znanostima.
Ali, dodala je, kasnije u znanosti ostaje više muškaraca, vjerojatno zato što mnoge od njih rode i brinu za djecu pa nemaju vremena za karijeru.
Ivana Šimek iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje napomenula je da je udio žena veći među nezaposlenima, ali i onima koji rade.
U realnom sektoru u tvrtkama koje zapošljavaju oko 350.000 radnika 40 posto žena je na visokopozicioniranim mjestima. Poduzeća u kojima su na čelnim pozicijama žene su uspješnija, pa se postavlja pitanje zašto su potplaćene, kazala je Šimek.
Veseli podatak da raste broj mladih očeva koji uzimaju roditeljski dopust, no to je, ocijenile su sudionice okruglog stola, rezultat zakonskih pogodnosti, a ne promjene svjetonazora.
Poslodavci i dalje radije zapošljavaju muškarce
Ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin smatra da je na tržištu rada ženama obiteljski život još uvijek minus, a muškarcima plus, pa poslodavci i dalje radije zapošljavaju muškarce.
Po podacima Eurostata, u Hrvatskoj je četiri posto manje zaposlenih muškaraca, a slično je i u ostalim zemljama EU-a, što Štimac Radin objašnjava time što je zbog krize i strukturnih promjena u gospodarstvu ugašeno više radnih mjesta na kojima su bili zaposleni muškarci.
U Hrvatskoj su žene puno zastupljenije u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje su plaće niže i do 25 posto, dok ih u dobro plaćenom IT sektoru ima malo.
Izloženi smo velikoj sektorskoj segregiranosti radne snage, pa razlika u plaćama proizlazi iz toga što žene uglavnom rade u sektorima s nižim plaćama, a tako je i u ostatku Europe, rekla je Štimac Radin.
Na pitanje nije li to diskriminacija na tržištu rada, Štimac Radin odgovara potvrdno i upozorava da se žene koje traže posao još uvijek susreću s diskriminirajućim pitanjima o obitelji, djeci i sl.