Agenti američke imigracijske službe (ICE) diljem zemlje sve se više oslanjaju na novu aplikaciju za pametne telefone koja koristi tehnologiju prepoznavanja lica za identifikaciju građana i imigranata.
Aplikacija, nazvana Mobile Fortify, omogućuje agentima ICE-a da skeniranjem lica osobe kamerom telefona povuku podatke iz brojnih saveznih i državnih baza podataka, uključujući i one koje su sudovi proglasili nedovoljno pouzdanima za izdavanje naloga za uhićenje. Njezina upotreba izazvala je snažne reakcije aktivista, pravnih stručnjaka i političara, piše The Guardian.
Prema tužbi koju su ovog mjeseca Illinois i Chicago podnijeli protiv savezne vlade, američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) koristilo je Mobile Fortify za skeniranje lica i otisaka prstiju na terenu više od 100.000 puta. Pravni stručnjaci ističu da je to drastičan zaokret u primjeni ove tehnologije.
Postojanje aplikacije prvi je put otkrio portal 404 Media prošlog ljeta na temelju procurjelih e-mailova, a u listopadu su objavili i interne dokumente DHS-a u kojima stoji da osobe ne mogu odbiti skeniranje.
"ICE koristi ovu tehnologiju upravo u spletu okolnosti koje dovode do najviših stopa pogrešnih prepoznavanja", rekao je Nathan Freed Wessler iz Američke unije za građanske slobode (ACLU). "Pogrešano prepoznavanje nekome može potpuno preokrenuti život." Wessler upozorava i na šire posljedice za demokraciju: "ICE zapravo pokušava stvoriti društvo s biometrijskim kontrolnim točkama."
Upotreba aplikacije potaknula je otpor na više razina. Prosvjednici se bore raznim taktikama, uključujući snimanje maskiranih agenata te korištenje "burner" telefona i doniranih kamera za automobile, izvijestio je Washington Post.
U središtu otpora je sumnja u pouzdanost same tehnologije. Istraživanja su pokazala veće stope pogrešaka pri identifikaciji žena i osoba tamnije puti u usporedbi s bijelcima. Budući da agenti ICE-a tehnologiju često koriste u napetim i dinamičnim situacijama, uz loše osvjetljenje i osobe koje se okreću od kamere, vjerojatnost pogrešne identifikacije dodatno raste.
U tužbi Illinoisa protiv DHS-a navodi se da aplikacija daleko nadilazi ovlasti koje je Kongres dao za prikupljanje biometrijskih podataka. U tužbi je navedeno i nekoliko primjera u kojima su savezni agenti navodno bez pristanka fotografirali ili skenirali američke građane diljem Illinoisa.
U Kongresu su zastupnici Demokratske stranke 15. siječnja predstavili prijedlog zakona kojim bi se DHS-u izričito zabranila upotreba aplikacije Mobile Fortify, osim za identifikaciju na graničnim prijelazima.
Tome je prethodilo pismo koje su senatori u rujnu uputili ICE-u, tražeći više informacija o aplikaciji i ustvrdivši da "čak i kad je precizna, ovakva vrsta nadzora na zahtjev ugrožava pravo na privatnost i slobodu govora svih stanovnika Sjedinjenih Država".
Iz Ministarstva domovinske sigurnosti poručili su da Mobile Fortify ne krši ustavna prava niti ugrožava privatnost. "Aplikacija radi s namjerno postavljenim visokim pragom za podudaranje i pretražuje isključivo ograničene imigracijske baze podataka Carinske i granične službe (CBP). Ne pristupa javno dostupnim izvorima, ne pretražuje društvene mreže niti se oslanja na javno dostupne podatke", izjavio je glasnogovornik.
Prema pisanju 404 Media, baza podataka aplikacije sadrži oko 200 milijuna slika. Iz DHS-a dodaju: "Korištenje aplikacije Mobile Fortify nije blokirano, ograničeno ni skraćeno od strane sudova ili zakonskih smjernica. Zakonito se koristi diljem zemlje u skladu sa svim primjenjivim pravnim ovlastima."
Promatrači, stručnjaci i najmanje jedan član Kongresa izjavili su da savezni imigracijski agenti često ne traže pristanak za skeniranje nečijeg lica i mogu zanemariti druge dokumente koji su u suprotnosti s podacima iz aplikacije. Dokumentirano je da ICE koristi biometriju kao konačnu potvrdu nečijeg državljanstva u nedostatku identifikacijskih isprava.
To znači da ICE nije obvezan provoditi dodatne provjere kako bi se izbjegla pogrešna identifikacija. Portal 404 Media je ranije ovog mjeseca izvijestio o slučaju u kojem je Mobile Fortify pogrešno identificirao pritvorenu ženu tijekom racije, ponudivši dva različita i netočna imena.
"Prepoznavanje lica, ako se uopće treba koristiti, trebalo bi biti tek polazišna točka", kaže Jake Laperruque iz Centra za demokraciju i tehnologiju (CDT). "Ako ovo smatrate konačnom potvrdom identiteta, događat će se pogreške i na kraju ćete uhićivati i zatvarati ljude koji nisu oni kojima ih je aplikacija proglasila."
Laperruque dodaje da su se čak i policijske uprave diljem zemlje usprotivile pretjeranom oslanjanju na prepoznavanje lica, tretirajući ga u najboljem slučaju kao trag. Najmanje 15 saveznih država ima zakone koji ograničavaju policijsku upotrebu te tehnologije, a San Francisco je 2019. postao prvi veliki američki grad koji ju je zabranio policiji i drugim lokalnim agencijama.
U rujnu 2023. DHS je izdao direktivu kojom se od agencija traži testiranje tehnologije na nenamjernu pristranost i nuđenje mogućnosti američkim građanima da odbiju skeniranja koja ne provode tijela za provedbu zakona, no čini se da je ta direktiva povučena u veljači prošle godine. Zaustavljanja koja provodi ICE, neovisno o skeniranju lica, također su predmet sudskih sporova.
Često se nazivaju "Kavanaughova zaustavljanja" nakon što je sudac Vrhovnog suda Brett Kavanaugh u izdvojenom mišljenju napisao da "očita etnička pripadnost" Hispanoamerikanaca može biti "relevantan faktor" da ih agenti zaustave i zatraže dokaz o državljanstvu.
ACLU je ranije ovog mjeseca tužio Trumpovu administraciju, optužujući savezne imigracijske vlasti za rasno profiliranje i nezakonita uhićenja.