Kolumbijskog predsjednika Gustava Petra američka agencija za borbu protiv droga (DEA) označila je kao "prioritetnu metu", dok savezni tužitelji u New Yorku istražuju njegove navodne veze s trgovcima drogom. To proizlazi iz dokumenata u koje je Associated Press imao uvid te izjava osoba upućenih u slučaj, piše AP News.
Spisi DEA-e pokazuju da se Petrovo ime pojavilo u više istraga od 2022. godine, od kojih se mnoge temelje na razgovorima s povjerljivim informantima. Među navodnim kaznenim djelima koja DEA istražuje su mogući poslovi s meksičkim kartelom Sinaloa te plan da iskoristi svoj mirovni program "potpunog mira" za pogodovanje istaknutim trgovcima drogom koji su financirali njegovu predsjedničku kampanju. U spisima se također spominje korištenje policijskih snaga za krijumčarenje kokaina i fentanila kroz kolumbijske luke.
Oznaka "prioritetna meta" rezervirana je za osumnjičenike za koje DEA smatra da imaju "značajan utjecaj" na trgovinu drogom. Nije jasno kada je DEA Petru dodijelila tu oznaku.
Posljednjih mjeseci tužitelji u Brooklynu i na Manhattanu ispituju trgovce drogom o njihovim vezama s Petrom, a posebno o navodima da su predstavnici kolumbijskog predsjednika tražili mito kako bi spriječili njihovo izručenje Sjedinjenim Državama, rekla je jedna od osoba upućenih u istragu koja je s AP-om razgovarala pod uvjetom anonimnosti. Ista osoba navodi da nije jasno jesu li savezni tužitelji Petra doista povezali s bilo kakvim kaznenim djelom.
Istraga je, prema jednom od izvora, djelomično usmjerena na navode da su Petrovi predstavnici tražili mito od trgovaca drogom u kolumbijskom zatvoru La Picota u zamjenu za obećanje da neće biti izručeni SAD-u.
Petro je dosljedno poricao optužbe za trgovinu drogom, osobito nakon što ga je bivši američki predsjednik Trump nazvao "vođom ilegalne trgovine drogom", a Ministarstvo financija SAD-a mu krajem 2025. uvelo sankcije zbog navodnih veza s trgovinom, ne ponudivši dokaze.
Uredi saveznih tužitelja u SAD-u odbili su komentirati slučaj, a DEA nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom. Istrage su u ranoj fazi i nije poznato hoće li rezultirati optužnicama, navodi drugi izvor upoznat sa slučajem, dodajući da Bijela kuća nije imala nikakvu ulogu u istragama.
Petro je zanijekao sve veze s trgovcima drogom i ustvrdio da nikada nije prihvatio njihov novac za svoju kampanju. U objavi na društvenoj mreži X u petak napisao je kako vjeruje da će američki pravni postupci na kraju srušiti optužbe kolumbijske krajnje desnice, za koju tvrdi da je zapravo ona upletena u poslove s narkokartelima.
Kolumbijsko veleposlanstvo u Washingtonu umanjilo je važnost, kako su naveli, "neprovjerenih" i anonimnih izvješća o preliminarnim istragama protiv Petra. "Prijavljene insinuacije nemaju nikakvu pravnu ni činjeničnu osnovu", stoji u priopćenju veleposlanstva.
Petro, bivši vođa gerile, preuzeo je dužnost obećavajući smanjenje ovisnosti zemlje o fosilnim gorivima i preusmjeravanje državnih sredstava za rješavanje duboko ukorijenjenog siromaštva. Kolumbijske vlasti već godinama istražuju članove njegove obitelji zbog mogućih kaznenih djela.
Njegov sin, Nicolás Petro, optužen je 2023. za primanje nezakonitih donacija za kampanju od osuđenog trgovca drogom kako bi financirao raskošan život s skupim automobilima i kućama. Mlađi Petro izjasnio se da nije kriv, a njegov otac je rekao da ništa od tog novca nije korišteno za financiranje njegove kampanje.
Predsjednikov brat, Juan Fernando Petro, također je bio upleten u tajne pregovore koji su se navodno vodili sa zatvorenim trgovcima drogom kako bi ih se zaštitilo od izručenja SAD-u u zamjenu za njihovo razoružanje.
Politika u Kolumbiji, najvećem svjetskom proizvođaču kokaina, dugo je isprepletena s tom drogom. Osamdesetih godina prošlog stoljeća narkobos Pablo Escobar izabran je u Kongres uz potporu jedne od najtradicionalnijih kolumbijskih stranaka. Desetljeće kasnije, njegovi suparnici iz kartela Cali preplavili su ilegalnim donacijama predsjedničku kampanju Ernesta Sampera.
Dugo se sumnjalo da je danas nepostojeća urbana gerilska skupina kojoj je Petro pripadao, Pokret 19. travnja, uzimala novac od Escobarovog kartela iz Medellína za smrtonosnu opsadu Vrhovnog suda 1985. godine. Petro nije sudjelovao u napadu u kojem je poginulo nekoliko gerilaca i otprilike polovica sudaca Vrhovnog suda. Vođe skupine uvijek su nijekali bilo kakve veze s kartelom.