AMERIČKE obavještajne službe procjenjuju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin u sljedećih nekoliko godina mogao pokušati testirati odlučnost NATO-a ograničenim napadom na neku od članica Saveza, pišu CNN i Wall Street Journal.
Procjene razmatraju više mogućih scenarija ruske eskalacije, od kibernetičkog napada i hibridnih operacija do manjeg vojnog upada kojim bi Moskva pokušala iskušati jedinstvo NATO-a i spremnost članica da aktiviraju članak 5. o kolektivnoj obrani.
Prema američkim procjenama, vjerojatnost izravnog vojnog upada i dalje je mala, ali bi s vremenom mogla rasti.
Jedan od izvora upoznatih s procjenama rekao je CNN-u da bi, odluči li se Putin na eskalaciju, najizglednije mete bile baltičke zemlje ili Poljska.
Procjena Washingtona promijenila se ove godine
SAD je ranije procjenjivao da Putin neće namjerno izazivati članicu NATO-a dok traje rat u Ukrajini. Ta se procjena, prema Wall Street Journalu, promijenila početkom ove godine.
Američki i europski dužnosnici strahuju da bi Putin mogao zaoštriti sukob s NATO-om ako ne uspije pronaći izlaz iz rata u Ukrajini koji bi mogao predstaviti kao uspjeh. Američke obavještajne procjene mogućnost neke vrste ruske akcije smještaju u razdoblje od ove jeseni do 2029. godine.
Cilj takvog poteza, prema procjenama, ne bi nužno bio pokretanje velikog rata s NATO-om, nego stvaranje situacije u kojoj bi članice Saveza morale odlučiti predstavlja li ruska akcija napad koji zahtijeva zajednički odgovor.
Članak 5. NATO-ova ugovora propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, no odgovor na kibernetičke, sabotažne i druge hibridne operacije može biti znatno manje jednoznačan.
NATO: Spremni smo braniti članice
NATO nije komentirao povjerljive američke obavještajne procjene.
"Uvijek razmatramo i pripremamo se za različite scenarije. NATO prati situaciju i spremni smo odvraćati i braniti se kada je to potrebno, što nastavljamo i pokazivati", rekao je glasnogovornik NATO-a Martin O'Donnell.
NATO je posljednjih godina snažno pojačao obranu istočnog krila, a Savez navodi da su ruska kršenja zračnog prostora, kibernetički napadi i sabotaže sve učestaliji. NATO je u rujnu prošle godine pokrenuo i Istočnu stražu radi jačanja nadzora i obrane cijelog istočnog krila.
Dron s eksplozivom pronađen u Njemačkoj
Nove procjene objavljene su nakon niza incidenata koji dodatno zabrinjavaju zapadne sigurnosne službe.
Američke vlasti procjenjuju da je dron s vojnim eksplozivom, pronađen ovaj tjedan na aerodromu Leipzig/Halle u Njemačkoj, povezan s ruskim obavještajnim službama. Njemačke vlasti zasad nisu javno pripisale incident Rusiji.
"Viđanja dronova i prijetnje dronovima, uključujući one u hibridnom kontekstu, poznajemo iz prošlosti. To da se na aerodromu nalazi dron naoružan eksplozivom novi je scenarij prijetnje", rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt.
Njemačko Vijeće za nacionalnu sigurnost, kojim predsjeda kancelar Friedrich Merz, sastalo se danas kako bi raspravljalo o incidentu.
SAD istodobno troši velike zalihe projektila
Zabrinutost zbog moguće ruske eskalacije dolazi u trenutku kada američki vojni vrh upozorava na pritisak na zalihe ključnog streljiva nakon pomoći Ukrajini i velikih količina oružja potrošenih u ratu s Iranom.
Među sustavima čije su zalihe pod pritiskom nalaze se presretači za Patriot i THAAD, projektili Stinger te pojedini dalekometni projektili. Pentagon odbacuje tvrdnje da SAD nema dovoljno streljiva za ispunjavanje svojih vojnih zadaća.
Aktualni američki predsjednik Donald Trump poručio je da SAD raspolaže golemim količinama pojedinih vrsta streljiva te da obrambene kompanije povećavaju proizvodne kapacitete.
Stanje zaliha utječe na planiranje američkih zapovjednika za moguće buduće sukobe, uključujući potencijalnu rusku eskalaciju prema NATO-u i mogući rat s Kinom na Pacifiku.
Rastu civilne žrtve ruskih napada
Istodobno raste broj civilnih žrtava ruskih napada na Ukrajinu. Ujedinjeni narodi navode da su dalekometni projektili i dronovi postali vodeći uzrok civilnih žrtava, a od prosinca 2025. do kraja svibnja ove godine ukupni broj poginulih i ozlijeđenih civila bio je 40 posto veći nego u istom razdoblju godinu ranije.
Američki diplomatski pokušaji da se okonča rat između Rusije i Ukrajine zasad nisu donijeli dogovor. Zapadne sankcije pogodile su rusko gospodarstvo, ali nisu zaustavile ruske napade na Ukrajinu.