VIŠE događaja posljednjih tjedana pojačava fokus američke vojske na Kinu. SAD pojačava svoju prisutnost na Pacifiku novom vojnom bazom - prvom u 70 godina - na otoku Guamu, koji je američki teritorij. Sklopljen je novi sporazum između SAD-a i Japana koji će američke marince stacionirane u Japanu ovlastiti da ispaljuju protubrodske projektile.
Osim toga, američka vojska dobit će prošireni pristup bazama na Filipinima, što je dio dogovora zbog kojeg je ovaj tjedan američki ministar obrane Lloyd Austin posjetio tu zemlju. Ovi vojni potezi ostavljaju dojam odlučnosti i usredotočenosti SAD-a u zaštiti demokratskog i samoupravnog otoka Tajvana u slučaju izravne kineske agresije, piše CNN.
Kineska vladajuća Komunistička partija smatra Tajvan dijelom svog teritorija unatoč tome što ga nikada nije kontrolirala i odbila je isključiti upotrebu vojne sile kako bi se postiglo ono što naziva "ponovnim ujedinjenjem". SAD osigurava Tajvanu obrambeno oružje, ali namjerno ostaju dvosmislene oko toga hoće li vojno intervenirati u slučaju kineskog napada.
Najviši američki dužnosnici poput zapovjednika Združenog stožera oružanih snaga generala Marka Milleya rekli su da američke obavještajne službe sugeriraju kako je cilj Kine ojačati vojne sposobnosti do razina potrebnih za potencijalni napad i zauzimanje Tajvana do 2027. godine. Analitičari smatraju da Kina trenutačno nije spremna za takvo nešto.
Filipini, gdje je SAD upravo proširio dosadašnji pristup bazama, nalaze se južno od Tajvana. Japanski otok Okinawa, gdje su marinci stacionirani, nalazi se na sjeveru.
Pentagon želi biti spreman na sukob s Kinom
Pišući o marincima na Okinawi, CNN je izvijestio da Pentagon svakako namjerava biti spreman za bilo kakav sukob s Kinom te istaknuo želju Pentagona da se prebaci s ratova iz prošlosti na Bliskom istoku na regiju budućnosti u Indo-Pacifik. Do promjene dolazi nakon što su ratne simulacije otkrile da bi Japan, a posebno Okinawa, igrali ključnu ulogu u vojnom sukobu s Kinom, pružajući Sjedinjenim Američkim Državama opcije za raspored i stacioniranje snaga.
Američka vojska označava Kinu kao ravnopravnu i nadolazeću prijetnju, što znači da njezina vojska čini strateške korake protiv SAD-a. Zapravo, kineska mornarica nadmašila je američku mornaricu u veličini flote, a neki su stručnjaci upozorili da američka tehnološka prednost možda neće biti dovoljna za održavanje nadmoći, osobito kada SAD pošalje svoje streljivo Ukrajini.
Kada američki političari poput predsjednika Joea Bidena govore o sadašnjem razdoblju kao o eri u kojoj se demokracije moraju suprotstaviti autokracijama, on uglavnom govori o Kini i Rusiji. Biden je razljutio kinesku vladu govoreći naglas ono što je pretpostavljeni dio američke vanjske politike - da će SAD odgovoriti ako Kina krene vojno protiv Tajvana.
Upozorenja o tome da Kina želi istisnuti SAD kao dominantnu svjetsku silu nisu nova. U ožujku 2021. godine mornarički admiral Philip Davidson, koji je u to vrijeme bio zadužen za američko Indopacifičko zapovjedništvo, rekao je zastupnicima na Kapitol Hillu da bi Kina mogla ciljati na rušenje "međunarodnog poretka temeljenog na pravilima" do 2050. ili da bi mogla predstavljati izravnu prijetnju Tajvanu čak i ranije, do 2027. godine.
Američki general najavljuje sukob u iduće dvije godine
I sada dolazimo do memoranduma jednog od zapovjednika američkih zračnih snaga, generala Michaela Minihana koji podređene upozorava da mu "unutrašnji osjećaj" govori da mora biti spreman za rat s Kinom - i to ne samo u teoriji, nego i u sljedeće dvije godine.
Ovaj memorandum nije u skladu sa stavovima američke vlade te potpiruje republikanske kritike prema Bidenu i daje Kini razloga da tvrdi kako je SAD agresor u regiji. Misli li ovaj general ozbiljno?
Memorandum o kojem je prvi izvijestio NBC News, bio je šokantan jer njegov ton i jasan rok ne samo da pretpostavljaju kako je rat između SAD-a i Kine neizbježan - nešto što i Washington i Peking tvrde da je netočno - nego je potpuno u suprotnosti s diplomatskom retorikom koja dolazi iz Bijele kuće, State Departmenta i drugih vojnih ili diplomatskih autoriteta.
"Nadam se da griješim. Instinkt mi govori da ćemo se boriti 2025. godine", piše Minihan, general s četiri zvjezdice koji vodi Zapovjedništvo zračne mobilnosti, odjel za prijevoz i punjenje goriva. Dužnosnici Pentagona i Bijele kuće distancirali su se od memoranduma i jasno dali do znanja da rat s Kinom nije unaprijed određen niti vjerojatan.
"Predsjednik vjeruje da ovo ne bi trebalo prerasti u sukob", rekao je John Kirby, koordinator za strateške komunikacije u Vijeću za nacionalnu sigurnost, te dodao: "Nema razloga da bilateralni odnos, najkonzekventniji bilateralni odnos u svijetu, eruptira u neku vrstu sukoba. Predsjednik je jasno rekao da se natječemo s Kinom i spremni smo u tom natjecanju pobijediti."
Minihan traži od svojih zapovjednika da izvijeste o svojim planovima za rat s Kinom do kraja veljače i potiče svoje osoblje da vježba gađanje kako bi se pripremilo za izazov s "nemilosrdnom smrtonosnošću". Kaže da bi nadolazeći predsjednički izbori u Tajvanu 2024. mogli isprovocirati Kinu, a nadolazeći predsjednički izbori u SAD-u mogli bi odvratiti pažnju Amerikanaca od prijetnje.
Konzervativci žele staviti Kinu u fokus
Minihanovo upozorenje privlači veliku pozornost u konzervativnim medijima, koji se zalažu za veliko povećanje izdvajanja za obranu, posebno za izgradnju američke mornarice. Uvodnik Wall Street Journala, na primjer, pozdravio je Minihana kao govornika istine.
Predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa Michael McCaul rekao je za "Fox News Sunday" kako se nada da Minihan nije u pravu. McCaul je također politički napadao Bidena zbog njegove odluke da povuče američke trupe iz Afganistana.
"Moramo biti spremni na ovo. Moglo bi se dogoditi sve dok je Biden na dužnosti i projicira slabost", rekao je McCaul.
Republikanci žele staviti Kinu u fokus nakon što su preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa SAD-a i stvorili novi kongresni odbor koji će se usredotočiti na prijetnje koje Kina predstavlja Americi. Nakon najave da predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy planira krenuti stopama svoje prethodnice Nancy Pelosi i posjetiti Tajvan, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova pozvao je američke dužnosnike da ne komuniciraju s Tajvanom.
Bivši ministar obrane Mark Esper, koji je radio za bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je da postoji važna granica između spremnosti na mogućnost rata i predviđanja da će se on sigurno dogoditi.
"S jedne strane, mislim da je vrlo važno potaknuti osjećaj hitnosti. Pozdravljam generala zbog toga. On je agresivan zapovjednik. S druge strane, ne bih rekao kako je neizbježno da ćemo biti u ratu i nadam se da ćemo učiniti sve što možemo da odvratimo sukob", rekao je Esper o Minihanovu memorandumu.