U Parizu je jučer održan sastanak takozvane Koalicije voljnih, koju uglavnom čine europski čelnici, s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa. Cilj je bio postići napredak u mirovnom sporazumu za Ukrajinu, no cijeli je događaj zasjenila sve veća napetost oko Grenlanda, golemog arktičkog otoka koji Trump želi pripojiti Sjedinjenim Državama.
Iako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski inzistira da je plan za okončanje rata s Rusijom "90% ostvaren", nitko od prisutnih nije želio riskirati gubitak američke potpore, piše BBC.
U središtu napetosti je Grenland, najveći svjetski otok i autonomni teritorij Danske, koji Donald Trump uporno želi staviti pod američku kontrolu, tvrdeći da je ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a. Danska premijerka Mette Frederiksen, prisutna na sastanku u Parizu, našla se pod pritiskom europskih kolega da ne izaziva Trumpa.
Međutim, pokušaj smirivanja situacije nije urodio plodom. Šest velikih europskih sila, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Njemačku, na marginama pregovora o Ukrajini objavilo je zajedničku izjavu. U njoj su poručili da se sigurnost na Arktiku treba rješavati kolektivno unutar NATO-a te da Danska i Grenland sami odlučuju o svojoj sudbini.
Odgovor iz Washingtona stigao je za samo nekoliko sati i bio je nedvosmislen. Bijela kuća je priopćila da "razmatra niz opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i kupnju otoka.
Ono što je posebno zabrinulo europske čelnike jest izjava glasnogovornice Karoline Leavitt, koja je poručila da je "korištenje američke vojske uvijek opcija na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku".
Iako ovo nije prvi put da Trump izražava takve namjere, nakon nedavne kontroverzne vojne intervencije njegove administracije u Venezueli, više se nitko u Europi ne usuđuje olako shvatiti njegove prijetnje.
Danska premijerka upozorila je da Trumpove namjere treba shvatiti krajnje ozbiljno, a europski čelnici napustili su Pariz duboko zabrinuti. Paradoksalno, dok Europa pokušava angažirati Trumpovu administraciju u zaštiti suvereniteta Ukrajine od ruske agresije, ista ta administracija prijeti suverenitetu Danske - članice EU-a i NATO-a.
Situacija je tim bizarnija što su SAD i Danska, barem na papiru, izuzetno bliski saveznici. Iz Kopenhagena poručuju da bi jednostrano američko preuzimanje Grenlanda značilo kraj transatlantskog obrambenog saveza na koji se Europa oslanja od završetka Drugog svjetskog rata.
S druge strane, poznato je da Trump nikada nije bio veliki zagovornik NATO-a. Iako SAD prema bilateralnom sporazumu već ima vojnu bazu na Grenlandu, Trumpova administracija ne pokazuje interes za razgovore s Danskom. U nedjelju je predsjednik Trump inzistirao kako je Grenland: "trenutno toliko strateški, Grenland je posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima. Trebamo Grenland s gledišta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći učiniti." Danska, naravno, odbacuje takve tvrdnje.
Jedan dužnosnik EU-a, govoreći pod uvjetom anonimnosti, sažeo je situaciju: "Cijela ova situacija samo je podcrtala - još jednom - temeljnu slabost Europe u odnosu na Trumpa." Dok su se nordijski susjedi odmah svrstali uz Dansku, reakcija europske "velike trojke" - Londona, Pariza i Berlina - isprva je bila iznenađujuće tiha.
Tek je u ponedjeljak britanski premijer Keir Starmer izjavio da samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojoj budućnosti, a slične su poruke stigle i od njemačkog kancelara Friedricha Merza te francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Ipak, izravna kritika SAD-a upadljivo je izostala.
"Da je postojala zajednička izjava svih 27 partnera EU-a, plus saveznika NATO-a UK-a, u potporu danskom suverenitetu, to bi poslalo snažnu poruku Washingtonu", rekao je Camille Grande iz Europskog vijeća za vanjske odnose. No, izjavu je potpisalo samo šest europskih saveznika, što otkriva srž problema.
Trumpova izravnost i taktika zastrašivanja učinile su europske čelnike iznimno nervoznima. Umjesto da mu se suprotstave, odlučili su se za strategiju "upravljanja" američkim predsjednikom kako bi zaštitili vlastite bilateralne odnose.
Juliane Smith, bivša američka veleposlanica pri NATO-u, upozorila je da ova situacija "prijeti razbijanjem EU-a" i predstavlja "egzistencijalnu dilemu za NATO". "Europa bi trebala ozbiljno shvatiti predsjednika Trumpa i njegov tim kada govore o 'dobivanju' Grenlanda", rekla je Smith, pozivajući europske sile na izradu planova za izvanredne situacije i razmatranje novih obrambenih paktova.
Problem za NATO leži u činjenici da se članak 5. Povelje, klauzula "svi za jednoga, jedan za sve", ne primjenjuje u slučaju napada jedne članice na drugu. Kao primjer navode se sukobi između Turske i Grčke oko Cipra, gdje NATO nije intervenirao.
U ovom slučaju, s jedne strane je Danska, manja članica saveza, a s druge SAD, njegova uvjerljivo najveća i najmoćnija sila. Uvjerenost Washingtona u vlastitu nadmoć potvrdio je i zamjenik šefa kabineta Bijele kuće, koji je u ponedjeljak za CNN izjavio: "Nitko se neće vojno boriti protiv Sjedinjenih Država oko budućnosti Grenlanda."
Stručnjaci poput Camillea Grandea ponavljaju kako napetosti oko Grenlanda "ukazuju na potrebu da Europljani smanje sigurnosnu ovisnost o SAD-u i da govore jednim glasom." Iako je Trump natjerao većinu saveznika na povećanje izdvajanja za obranu, Europa je i dalje ovisna o Americi u ključnim područjima poput obavještajnog rada i zračnih sposobnosti.
Insajderi iz NATO-a otkrivaju da se europske članice, čak ni na sastancima iza zatvorenih vrata, jedva usuđuju razmišljati o scenariju u kojem bi Washington vojno intervenirao na Grenlandu. Čini se da će se s tom neugodnom mogućnošću uskoro morati suočiti.