Ravnatelj Uprave za konzularne poslove Marko Perić, vojni analitičar s Fakulteta političkih znanosti (FPZG) Robert Barić i profesor sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Ivan Burazin gostovali su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog". Razgovarali su o sukobu na Bliskom istoku.
Perić je govorio o povratku hrvatskih državljana iz regije Bliskog istoka. U organizaciji države u Hrvatsku je vraćeno više od 800 hrvatskih građana, dok se još nekoliko stotina vratilo u vlastitom aranžmanu. Perić je potvrdio da je organizacija povratka bila iznimno složena zbog ratnih okolnosti.
"Inače situacija nije lagana za odraditi, a pogotovo kada je ratno doba, sve se to multiplicira. Za letove prema Dubaiju morali smo dobiti dozvole preleta kroz sedam država i dozvolu slijetanja u Ujedinjene Arapske Emirate", naveo je.
Poručio je kako je Hrvatska, prema njegovim saznanjima, bila prva i zasad jedina država Europske unije koja je uspjela poslati svoj zrakoplov iz Hrvatske i vratiti svoje ljude iz Emirata.
"Nije riječ samo o tehničkoj razini. Naš ministar je razgovarao s njihovim ministrom i iskoristili smo sve naše resurse i veze kako bismo ishodili odobrenja. Trebalo je dobiti i dozvolu Ministarstva obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata da naš zrakoplov uđe u njihov zračni prostor i sleti", naglasio je.
Ukazao je i na solidarnost među državama tijekom operacije evakuacije. "Uspjeli smo vratiti 870 ljudi iz kriznog područja, ali i 101 stranog državljanina, najviše njemačkih i bosanskohercegovačkih. Države članice međusobno nude slobodna mjesta u zrakoplovima, a onda tko prvi reagira, uspije", ustvrdio je.
Upozorio je kako je teško procijeniti koliko hrvatskih državljana trenutačno još boravi u tim državama jer je riječ o "živoj brojci". "Ljudi putuju u vlastitom aranžmanu i ne jave se uvijek. U posljednjih nekoliko dana, primjerice, letom Fly Dubaija iz Zagreba u Dubai otišlo je više od sto ljudi", napomenuo je.
Izjavio je da su svi koji su zatražili repatrijaciju vraćeni u Hrvatsku te da su među njima bili turisti, putnici u tranzitu, ali i ranjive skupine poput obitelji s djecom i bolesnika. Potvrdio je da Ministarstvo nastavlja pratiti situaciju.
"Upute su uvijek iste: oprez. Treba slušati poruke lokalnih vlasti i pratiti informacije naših konzulata i veleposlanstava. Ako dođe do pogoršanja situacije, spremni smo ponovno reagirati", istaknuo je.
Barić je kazao kako izbor novog vrhovnog vođe unatoč intenzivnim napadima pokazuje da se iranski režim već dugo pripremao za takav scenarij. "To pokazuje da se režim pripremao za mogućnost dekapitacijskog napada koji bi osakatio politički i vojni vrh, ali da sustav može djelovati i u takvim uvjetima", smatra Barić.
Prema njegovim riječima, politički i vojni vrh bio je pogođen već u prvim satima sukoba, ali sigurnosni aparat nije slomljen. "Sigurnosni i vojni aparat prilagodio se situaciji. Od trećeg dana rata Iran prelazi na koncept mozaične obrane koji se razvijao godinama", poručio je. Koncept mozaične obrane podrazumijeva decentralizaciju zapovijedanja.
"Iran je podijeljen na 30 regionalnih zapovjedništava, uz Teheran, pri čemu lokalni zapovjednici imaju punu autonomiju odlučivanja ako se ne može dobiti zapovijed iz središta", objasnio je.
Što se tiče novog vrhovnog vođe, Barić je napomenuo da je otvoreno pitanje kakvu će stvarnu ulogu imati. "On nije imao neki veći politički utjecaj, iako je pokušavao stvoriti veze. Bio je više religijski orijentiran i ništa drugo", naglasio je.
"Moguće je da će biti osoba kojom će drugi upravljati ili će čak biti zamijenjen, pogotovo ako ga Izraelci ili Amerikanci pokušaju likvidirati napadima", dodao je.
Tvrdi da će ključnu ulogu imati dvije najorganiziranije institucije u Iranu, oružane snage i Iranska revolucionarna garda. "Tek sada u Teheranu slijedi proces utvrđivanja tko će na kraju voditi zemlju i definirati strategiju za daljnje vođenje rata", naveo je.
Burazin je ocijenio da izbor Modžtabe Hameneija nominalno znači nastavak dosadašnje politike. "On je tvrdolinijaš koji ima bliske veze s Revolucionarnom gardom, pa se na prvi pogled ne očekuju veće promjene", rekao je.
Ipak, upozorio je da se širi kontekst na Bliskom istoku posljednjih dvadeset godina znatno mijenja. "Islamizam je u proteklih dvadeset godina u procesu redefiniranja i svojevrsne krize identiteta. Vrhunac je doživio tijekom Arapskog proljeća, ali su islamistički pokreti u međuvremenu poraženi u nizu država", podsjetio je.
Ustvrdio je da Bliski istok ulazi u potencijalno novi ciklus političkih i geopolitičkih promjena.
"Ako Iran uspije izdržati pritiske i zadrži postojeću strukturu vlasti, možda neće doći do velikih promjena na geopolitičkoj karti. No ako se dogodi suprotno, mogli bismo svjedočiti novom ciklusu velikih vojnih, političkih, ekonomskih i ideoloških promjena", uvjeren je.
Napomenuo je kako je Iran država s dubokim povijesnim identitetom, što mu daje određenu otpornost. "Iran nije Irak ni Afganistan. Ima društveno-politički i povijesni identitet koji je utkan u njegovu državnost i koji mu omogućuje veliku izdržljivost", naveo je.
Dodao je da su u posljednjih dvadesetak godina postojali brojni pozivi na reforme, često potaknuti korupcijskim skandalima i potrebama za ekonomskim reformama.
Barić je poručio da su iranske protuzračne snage i dio vojne infrastrukture ozbiljno oštećeni, ali da sustav nije potpuno neutraliziran. "Čini se da su protuzračna obrana, zračne snage i ratna mornarica znatno oslabljene. Međutim, veliko je pitanje koliko je doista uništeno balističkih projektila", rekao je.
Naglasio je da mnogi analitičari sumnjaju u podatke koje iznose izraelski i američki izvori. "Da su brojke točne, ispalo bi da je stvar praktički već gotova, a očito nije", izjavio je.
Tvrdi da dronovi postaju sve veća prijetnja. "Riječ je o velikom broju koje je teško zaustaviti", istaknuo je Barić i zaključio da iranske snage, unatoč udarima, i dalje djeluju.