Foto: FaH
NAKON što je Vlada danas predstavila reforme koje između ostalog uključuju rad do 67. godine, ukidanje parafiskalnih nameta, ukidanje agencija i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, za mišljenje smo pitali ekonomske stručnjake i poduzetnike.
> DOKUMENT Ovo su sve reforme Oreškovićeve Vlade
Santini: Od dobrih do katastrofalnih ideja
Ekonomist Guste Santini smatra kako među predloženim reformama ima dobrih, manje dobrih, ali i katastrofalnih ideja.
"Dobra je stvar da se želi smanjiti javni dug u BDP-u, ali to ne radi rasprodajom imovine. Veliko je pitanje je li baš sada vrijeme za prodaju imovine obzirom na loše cijene na tržištu", kazao je Santini.
O smanjenju parafiskalnih nameta rekao je kako su neka od tih davanja premala te ih treba povećati.
"Treba ući u meritum stvari te se ne može linearno pristupati problemu. Na primjer, naknadu za spomeničku baštinu svi plaćamo, ali nemamo svi koristi od nje. Lokalni i regionalni proračuni nemaju dovoljno sredstava pa su prisiljeni na lokalnoj razini povećavati prihode", kaže Santini.
Kazao je da je najava o oporezivanju nekretnina tragična.
"Već godinama prolongiramo uvođenje tog poreza i čini mi se da to nije naša ocjena, već da na tome inzistira Europa. Oporezivanje nekretnina je tragično. Moramo konačno pokrenuti bogaćenje hrvatskog naroda tako da ljudi koji su bogati ne trebaju mirovine te da možemo transformirati postojeći sustav radnih mirovina u socijalne mirovine. Ako idemo u tržište, onda se moramo tržišno ponašati", kaže Santini.
Istaknuo je kako Oreškovićev tim mora preuzeti odgovornost za stanje u kojem se nalazimo.
"Kad preuzmete tako visoke funkcije, morate preuzeti odgovornost za postojeće stanje. Jedino rješenje je povećati oporezivi dio na 5.000 kuna. To je socijalna mjera i radnici i sindikati onda ne mogu reći da se reforme neće dalje provoditi. Nakon toga treba pokrenuti reforme i reći mi imamo takav i takav dug, takve i takve obveze i odgovornost prema budućim generacijama. Idemo se primiti posla i gotova priča", kaže Santini.
Ostrički: Pozitivan utjecaj na investicijsku klimu
Broker Mladen Ostrički uvjeren je kako će predstavljene mjere dovesti do poboljšanja gospodarske situacije.
"Apsolutno smatram da će ove mjere pozitivno utjecati na investicijsku klimu. Najvažnije je da se sve te mjere i provedu te da se u njima ustraje i da dobiju političku podršku. One će sigurno dati rezultate i povoljno utjecati na gospodarsku klimu. Ljudi u Hrvatskoj još uvijek smatraju da je štednja u bankama najsigurnija luka za njihov novac čak i uz tako nisku kamatu jer se boje investiranja i još lošijeg stanja u Hrvatskoj. Provođenje ovih reformi može biti okidač koji će stvoriti pozitivnu klimu, ljudi su svjesni da dolazi teško razdoblje i kirurški zahvati, ali iza toga slijedi oporavak i oslobađanje tog pri štednji blokiranog novca koji treba krenuti prema tržištu kapitala, kazao je Ostrički.
Novotny: Treba učiniti puno više
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da reforme nisu dovoljno ambiciozne.
" Smjer je dobar, ali nije dovoljno ambiciozno. Ove vladine mjere teško da možemo nazvati reformama i pitanje je hoće li one rezultirati smanjivanjem javnog duga i deficita. Po mom mišljenju ove mjere neće biti dovoljne. Trebat će učiniti mnogo više. Ja sam pristalica hladnog tuša, preskakanja potoka u jednom koraku, a ne u pet. Očito stvari trenutno nisu dovoljno posložene da bi se mogao ostvariti jači iskorak u sređivanju javnih financija", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny za Index.
Kulić: Ove priče ne znače ništa
Ekonomist Slavko Kulić smatra kako priče o reformama ne znače baš ništa.
"U javnost se odašilju krive poruke. Nije problem u reformiranju jer je reformiranje proces marginaliziranja ove stvarnosti. Problem je u konstituiranju društva. Dok se društvo ne konstituira ne može se ništa reformirati, ni u dijelu ni u cjelini. Društvo bi se prvo trebalo politički konstituirati. Iza političkog konstrukta dolazi pravni konstrukt. Sve dok to nemamo, priča o reformiranju ne predstavlja ništa osim društvenog troška. Ništa se ne može urediti u pojedinom dijelu dok se ne zna kakva je cjelina. Nitko ne može pričati priču da je nešto u dijelu uređeno dok se ne zna što to znači za cjelinu. Mi cjeline nemamo. Ni politički, ni pravno, ni ekonomski ni sigurnosno. Sve priče o reformiranju ne znače baš ništa osim društvenog troška i zamajavanja javnosti", kaže za Index.