Foto: Facebook
ALEKSANDAR STANKOVIĆ svojim je istupom u emisiji Nedjeljom u 2 prije tjedan dana ponovno u javnosti aktualizirao pitanje kažnjavanja govora mržnje na internetu, točnije, u komentarima ispod članaka u online medijima, kao i na društvenim mrežama.
Vlada priprema novi zakon. Zašto?
Svega dva dana nakon Stankovićeva istupa u javnosti se pojavila informacija da vlada već priprema zakon kojim će se kažnjavati govor mržnje na internetu, širenje lažnih vijesti te poticanje na nasilje, po uzoru na onaj koji je usvojen u Njemačkoj početkom ove godine.
>> Vlada priprema novi zakon, kažnjavat će govor mržnje na internetu
Postavlja se pitanje zbog čega je potreban novi zakon kada je govor mržnje prilično dobro reguliran člankom 325. važećeg Kaznenog zakona koji kaže: "Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine."
Dakle, govor mržnje i sankcije za to odavno su definirane Kaznenim zakonom, a vlada sad najavljuje novi zakon koji bi trebao regulirati ono što nije uspio stari. S druge strane treba uočiti i da ovakva državna kontrola društvenih mreža može biti i opasna, odnosno da može voditi cenzuriranju sadržaja koji se vladajućima ne sviđaju.
I dok se naveliko govori o strogom kažnjavanju govora mržnje u komentarima u online medijima i na društvenim mrežama, zasad nitko ne spominje hoće li se nove kazne i novi zakon odnositi i na emisije tipa "Bujica" Velimira Bujanca koji traži zabranu mrzitelja Hrvatske u eteru, a u svojoj je emisiji ugostio Vojislava Šešelja.
Tko će ocjenjivati gdje prestaje sloboda govora, a počinje govor mržnje?
Što se tiče društvenih mreža, a to je ono što najviše interesira javnost, ostaje nepoznanica i tko će odlučivati što je točno govor mržnje te kako će se odlučiti gdje prestaje sloboda govora, a počinje govor mržnje. Javnost je po ovom pitanju podijeljena. Dok jedni pozdravljaju strožu kontrolu pisanja po društvenim mrežama i internetu općenito, drugi se boje da bi strogi zakon mogao voditi u cenzuru, autocenzuru, ali i postati moćno sredstvo koje će vladajući zloupotrebljavati tako što će svaku kritiku nazvati govorom mržnje.
"Vlada je očito sjekirom počela rješavati stvari koje su davno trebali riješiti pincetom. Nisu postupali kad je trebalo postupati, a sad hoće pokazati djelotvornost drastičnim najavama. Kod nas uopće nema jasnog stava o tome što je govor mržnje, a to je zapravo govor koji se odnosi na osobe koje se napada s obzirom na porijeklo, nacionalnost i ostale karakteristike koje se ne mogu promijeniti. Pojednostavljeno 'glupi Hrvat' i 'glupi muškarac' jest govor mržnje, ali 'glupi liberal' nije. Kad se nekog napada po pripadnosti koja mu je unaprijed zadana, to je govor mržnje", prije nekoliko dana pojasnio nam je politički analitičar Žarko Puhovski.
"Naravno da postoji opasnost od jedne nove vrste cenzure na društvenim mrežama, o tome uopće nema spora. Treba biti strašno oprezan i restriktivan da to ne postane cenzura sadržaja koji se nekome ne sviđa iz ovih ili onih razloga. Dodatan problem je što sudski procesi u Hrvatskoj traju jako dugo pa je samim time usporedba s Njemačkom i njihovim pravosuđem besmislena", dodao je Puhovski u razgovoru za Index.
Kako će izgledati zakon?
Detalji novog zakona još nisu poznati, a samim time ni na koji će način biti regulirano i sankcionirano širenje mržnje na internetu. Zasad je poznato da će se zakon temeljiti na smjernicama koje je uvela Europska komisija, a koje predlažu uspostavljanje kontaktnih centara kroz koje korisnici mogu dojavljivati govor mržnje te ulaganje sredstava u automatsko otkrivanje takvog sadržaja na internetu. Radna skupina je, kako doznajemo, analizirala i njemački, prilično rigorozni zakon kojim se propisuje kazna od 50 milijuna eura za društvene medije koji u određenom roku ne obrišu sporan sadržaj.
Na izradi zakona trebala bi raditi radna skupina Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva te predstavnici nekoliko ministarstava i agencija, među kojima predstavnici MUP-a, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Agencije za elektroničke medije, CARNETa, pučka pravobraniteljica i HAKOM, profesori s Pravnog fakulteta, GONG i HND.
Iako nikakvi detalji o kaznama po novom zakonu nisu poznati, pretpostavlja se da će se uvesti kazne za ilegalni sadržaj koji kompanije poput Facebooka, Twittera i Googlea ne uklone u određenom roku. Posebno će se inzistirati na edukaciji svih sudionika u komunikacijskom procesu te na omogućavanju građanima da prijave govor mržnje i pozivanje na nasilje preko interneta.
Zakon bi, prema najavama, trebao biti donesen prije ljeta.