Potpredsjednik Vlade te ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić gostovao je sinoć u RTL Direktu. Govorio je o prijedlogu zakona o priuštivom stanovanju čiji je cilj povećati ponudu priuštivih stanova za najam i kupnju, kao i omogućiti priuštivу gradnju obiteljskih kuća.
Najglasnije od svega su odjeknuli mali stanovi od 18 kvadrata. Kako bi to funkcioniralo? Koliko bi koštao najam takvog stana?
On bi u svakom slučaju omogućavao priuštivu najamninu našim sugrađanima, prije svega mladima nakon završetka fakulteta. Riječ je o privremenom rješenju dok ne steknu uvjete za veći stan. Ukupan trošak najamnine zajedno s režijama ne može prelaziti 30 posto primanja stanara.
Dvije godine je predviđeno?
Boravak je predviđen do četiri godine, a u iznimnim situacijama i do šest, ali to su rijetki slučajevi. Cilj je da priuštiva najamnina bude takva da stanaru omogući iznimno povoljnu cijenu dok ne stekne preduvjete za odlazak u veće stambene jedinice, bilo u najam ili kupnju, pri čemu će imati prednost prema zakonu.
Znamo li otprilike cijenu? Koliko će platiti mladi čovjek?
Cijena ovisi o njegovim primanjima. Nikako ne može cijena u priuštivom stanovanju zajedno s režijskim troškovima prelaziti 30 posto njegovih primanja.
Jesu li vam ovi mikro japanski stanovi bili inspiracija ili nešto drugo?
Krenuli smo u normiranje mikrostambenih jedinica na temelju činjenice da već danas imamo dva samačka hotela, bivše objekte koje je država preuzela na upravljanje. Te lokacije nije moguće prenamijeniti zbog potrebnog broja parkirnih mjesta i drugih urbanističkih uvjeta. Odlučili smo ta dva objekta preurediti i u njima omogućiti priuštivo stanovanje, prije svega samcima, eventualno i parovima.
Znači, to već postoji, to su neboderi u Rijeci i Splitu...
Da, riječ je o postojećim objektima koje ćemo preurediti i prilagoditi upravo za ovakav oblik privremenog stanovanja.
To je znači taj neboder u Rijeci?
Da, njega bismo preuredili i prilagodili za mikrostambene jedinice, namijenjene doista privremenom stanovanju.
Vi ste, kažete, živjeli u još manjem stanu? Kako ste se snalazili, gdje ste držali stvari?
Živio sam u studentskoj sobi u domu Stjepan Radić. Ta soba imala je desetak kvadrata i dijelili smo je nas dvojica. Snalazili smo se. No važno je reći da mikrostambene jedinice predviđaju i zajedničke prostore, praonice, kuhinje i druge društvene sadržaje, što stanarima pruža dodatnu kvalitetu i funkcionalnost, slično studentskim domovima.
Rekli ste da u četiri godine planirate izgraditi 8000 stanova i kuća. Gdje i kako ih mislite graditi?
Diljem Hrvatske, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. One će, temeljem zakona, izraditi lokalne programe stanovanja, utvrditi stambeni jaz i definirati lokacije. Mogu same biti investitori ako osnuju vlastitu agenciju ili ustanovu, a ako to ne žele, u njihovo ime i u ime države gradit će APN.
Ti će se stanovi moći i iznajmiti i kupiti?
Da. Ako višestambena zgrada ima deset ili manje stanova, svi ostaju u najmu. Ako ih ima više od deset, polovica stanova ostaje u najmu, a polovica ide u prodaju po priuštivim cijenama.
Znamo li koje su cijene u odnosu na tržišnu?
Trenutno maksimalna cijena iznosi 2104 eura po kvadratu. Cijena može biti niža u jedinicama lokalne samouprave koje su u nižoj skupini indeksa razvijenosti, primjerice, ako je u nekom gradu 2000 eura po kvadratu, u najnižoj skupini može biti oko 1300 eura.
Tko će moći kupiti te stanove?
Ciljana skupina su građani s primanjima do 2,5 medijalne plaće u svojoj jedinici lokalne samouprave. Ako je medijalna plaća oko 1278 eura, to znači primanja do nešto više od 3000 eura. Obuhvat je prilično širok.
Kako će izgledati te zgrade? Kao u socijalizmu ili bolje?
Pozivam sve da odu u Osijek, gdje gradimo 206 stanova u tri povezane višestambene zgrade, ili u Omišalj, Kumrovec i Novalju, i vide kakvi su to projekti. Rade ih vrhunski hrvatski arhitekti i riječ je o suvremenim, kvalitetnim rješenjima. Važno je naglasiti da zakon omogućuje jednak pristup i onima koji žele graditi obiteljske kuće. Država će i njima, pod istim uvjetima i kriterijima, omogućiti priuštivo stanovanje prilikom gradnje.
Kada je riječ o kupnji stana temeljem ugovora s APN-om, država vraća 50 posto plaćenog PDV-a.
Jedan od vaših planova je iskoristiti prazne privatne stanove. Govorili ste o brojci od 600.000 praznih stanova, javilo vam se oko 900 do 1000 ljudi. To je tek 0,1 posto. Je li to uspjeh ili neuspjeh?
U nacionalnom planu predvidjeli smo da ćemo do 2030. aktivirati 9000 praznih stanova. U dva mjeseca već smo dosegli brojku od 1000, što smatram uspjehom, osobito u usporedbi s državama koje su pokušale slične mjere, a potom odustale.
Priuštivi najam nije uspio u Ljubljani, Barceloni, Beču. Zašto mislite da će uspjeti kod nas?
Prema mojim saznanjima, u Sloveniji je u dvije godine bilo svega nekoliko prijava. Barcelona, Budimpešta i Bratislava odustale su od takvih modela. Mi smo u dva mjeseca uspjeli angažirati tisuću stanova i vjerujem da će kombinacija zakonskih i poreznih mjera kod nas dati rezultate.
Znači, tih 9000 je dio od ovih 600.000, govorimo o toj brojci?
Tako je. Govorimo o dijelu praznih stanova koje želimo aktivirati i staviti u funkciju dugoročnog najma.
Godinu je dana od poreza na nekretnine. Prošli put kad ste bili u Direktu bilo je rano govoriti o učincima. Nakon godinu dana, je li to potaknulo ljude da počnu iznajmljivati?
Nije riječ samo o porezu na nekretnine. Uveli smo i mjere kojima smo destimulirali kratkoročni najam te ograničili prenamjenu stanova u višestambenim zgradama. Sve te mjere rezultirale su time da je u 2025. godini broj stanova za dugoročni najam povećan za 50 posto.
Unatoč svemu tome, cijena se nije spustila. Čitala sam danas analizu Maruške Vizek koja kaže da je medijalna cijena najamnine porasla 15 posto u odnosu na prošlu godinu, a znamo svi da je porasla cijena i kad se kupuje...
Cijene se ne mogu zaustaviti preko noći. Reforma obuhvaća osam zakona, od kojih je većina donesena, a preostali su u proceduri. Uvjeren sam da ćemo, kada svi stupe na snagu, zaustaviti rast cijena nekretnina, povećati ponudu na tržištu i time stvoriti uvjete za njihovu stabilizaciju, a potom i pad.
Medijalna plaća je 1200 do 1300 eura, a najam stana 750 do 800 eura. Cijene stanova rastu i dalje. Ključno pitanje je kad će se početi osjećati učinci vaših mjera?
Teško je reći točan dan, ali uvjeren sam da ćemo već iduće godine imati vidljive učinke svih mjera koje smo donijeli, osobito kroz povećanu ponudu stanova za dugoročni najam, što bi trebalo dovesti do zaustavljanja rasta cijena.
Jeste li gledali seriju Seks i grad?
Jesam.
Znate li da smo po Carrie Bradshaw indeksu Economista gori od Beča i Ljubljane?
Da. Očekujem da ćemo provedbom naših zakona zaustaviti rast cijena nekretnina, koji već godinama bilježi dvoznamenkaste stope, i time poboljšati dostupnost stanovanja našim građanima.