Treći dan novog rata između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana. Sukob je već prerastao u regionalni nakon što je Iran napao arapske države saveznice SAD-a i susjede preko Zaljeva. Ujedinjeno Kraljevstvo odustalo je od prvotnog odbijanja i dopustilo SAD-u korištenje svojih baza.
Rat eskalira, a vijesti pristižu iz minute u minutu. BBC navodi da je američko Središnje zapovjedništvo objavilo kako su tri američka F-15E Strike Eaglea oborena kuvajtskom protuzračnom obranom u "očiglednom incidentu prijateljske vatre". Neprestano se ispaljuju novi projektili i vjerojatno će biti novih žrtava.
Prerano je procjenjivati kada i kako bi rat mogao završiti. Jednom kada počnu, ratovi se teško kontroliraju. BBC analizira kako bi zaraćene strane željele da sve završi.
Predsjednik Donald Trump od početka rata zrači samopouzdanjem u američku moć. Rat je objavio u videoporuci iz svoje rezidencije Mar-a-Lago, umjesto svečanog obraćanja iz Ovalnog ureda.
Nosio je košulju bez kravate i bijelu bejzbolsku kapu te iznio dugačak popis optužbi, tvrdeći da Iran predstavlja prijetnju SAD-u još od 1979. godine.
U govoru je iznio svoju definiciju pobjede: "Uništit ćemo njihove projektile i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom. Bit će potpuno izbrisana. Uništit ćemo njihovu mornaricu. Osigurat ćemo da teroristički posrednici više ne mogu destabilizirati regiju ili svijet niti napadati naše snage."
Trump je tvrdio da Iran razvija projektile koji mogu dosegnuti SAD, što nije potkrijepljeno procjenama američkih obavještajnih službi. Također je rekao da je Iran bio blizu razvoja nuklearnog oružja, iako je prošlog ljeta tvrdio da su SAD "sravnile" iranska nuklearna postrojenja.
Trump vjeruje da SAD i Izrael mogu osakatiti režim u Teheranu. Ako ne kapitulira, smatra da će iranski narod dobiti priliku izaći na ulice i preuzeti vlast. "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Bit će vaša. Ovo će vjerojatno biti vaša jedina prilika u više generacija", poručio je.
Prebacivanje odgovornosti za promjenu režima na iranski narod daje mu izlaz ako režim opstane, ali otvara i pitanje američke odgovornosti.
Ne postoji presedan za promjenu režima isključivo zračnim udarima. Godine 2003. SAD su poslale kopnene snage u Irak kako bi srušile Saddama Husseina. Godine 2011. Gadafija su srušili pobunjenici uz potporu NATO-a. Trump se nada da će Iranci to učiniti sami.
BBC ocjenjuje da je riječ o velikom kockanju. Izgledi da samo bombardiranje dovede do promjene režima nisu veliki. Vjerojatnije je da će sadašnje vodstvo učvrstiti redove i nastaviti s napadima, uvjereno da može podnijeti više boli od protivnika. Najveći teret snosit će iranski narod.
Poput Trumpa, i Benjamin Netanyahu poticao je Irance da uzmu sudbinu u svoje ruke. No njegov prioritet je uništiti iranske vojne kapacitete i sposobnost obnove milicija koje prijete Izraelu.
Desetljećima Iran vidi kao najopasnijeg neprijatelja Izraela, uvjeren da želi razviti nuklearno oružje. Drugog dana rata izjavio je da će Izrael i Amerika zajedno "potpuno slomiti režim terora".
Rat ima i unutarnjopolitičku dimenziju. Netanyahu se suočava s izborima, a mnogi ga krive za sigurnosne propuste prije napada Hamasa 7. listopada 2023. Pobjeda nad Iranom mogla bi mu donijeti politički oporavak.
Ubojstvo vrhovnog vođe i njegovih savjetnika bio je snažan udarac režimu, ali to ne znači nužno i njegov kolaps. Iranski sustav osmišljen je da preživi ratove i atentate. Za razliku od režima u Siriji i Libiji, ne ovisi o jednoj obitelji, već o mreži političkih i vjerskih institucija.
To ne znači da će opstati, ali se za ovakav scenarij pripremao. Tisuće ljudi izašle su na ulice Teherana prvog dana 40-dnevne žalosti, paleći svijeće unatoč dimu od udara. Režim pobjedu definira kao preživljavanje. Okružio se snažnim represivnim aparatom.
Uz oružane snage i policiju, tu je Islamska revolucionarna garda, zadužena za zaštitu režima u zemlji i inozemstvu. Procjenjuje se da ima oko 190.000 aktivnih pripadnika i do 600.000 pričuvnika te kontrolira velik dio gospodarstva.
Podupire je paravojni Basij s oko 450.000 članova, poznat po brutalnosti. Trump je zaprijetio Revolucionarnoj gardi i Basiju "sigurnom smrću" ako ne polože oružje, ali takve prijetnje vjerojatno neće promijeniti njihovu lojalnost.
Islamska Republika prožeta je idejom mučeništva. Nakon objave smrti vrhovnog vođe, državna televizija navela je da je "popio slatki napitak mučeništva".
Amerikanci vjeruju da ovaj put mogu nametnuti promjenu režima bez katastrofe. Presedani nisu ohrabrujući. Uklanjanje Saddama Husseina dovelo je do dugogodišnjeg rata i jačanja ekstremističkih skupina. Libija je 15 godina nakon pada Gadafija i dalje nestabilna i osiromašena.
Iran je gotovo tri puta veći od Iraka i ima više od 90 milijuna stanovnika. Ako režim padne, najgori scenarij bio bi kaos koji bi nadmašio građanske ratove u Siriji i Iraku. Američko-izraelska vojna akcija razara iranske vojne kapacitete i mijenja ravnotežu snaga u regiji, čak i ako režim preživi.
Mnogi Iranci radovali bi se njegovu padu, ali zamijeniti režim srušen silom stabilnom alternativom bio bi golem izazov. BBC zaključuje da je Trumpova oklada da će ovaj rat učiniti Bliski istok sigurnijim. Izgledi za to nisu veliki.