BEČKI Institut za demografiju, koji djeluje u sklopu Austrijske akademije znanosti, ovih je dana objavio svoje redovito godišnje istraživanje o demografskim kretanjima u Europi. Rezultati austrijskih znanstvenika koji se odnose na Hrvatsku su poražavajući - izgubili smo 13 posto stanovništva u odnosu na broj iz 1990. godine.
>> Iz Hrvatske želi pobjeći 93% građana
>> U EU jedino je Bugarska siromašnija od Hrvatske, čak i Rumunjska nas je prestigla
Hrvatska ipak nije najgora po gubitku stanovništva; Latvija je od 1990. izgubila 27 posto stanovnika, Litva 23 posto, a Bosna i Hercegovina 22 posto. Velika većina istočnoeuropskih zemalja je u protekla tri desetljeća zabilježila pad broja stanovnika, primjerice Moldavija i Bugarska 19 posto, Ukrajina 18 posto, Rumunjska 15 posto itd. Jedini izuzeci su Češka, Slovačka i Slovenija, kojima se broj stanovnika povećao za 2-3 posto.
S druge strane, zapadnoeuropske zemlje većinom profitiraju od migracije s istoka Europe, a Irska je u tome apsolutni šampion s povećanjem stanovništva od 36 posto, od kojih većinu čine useljenici. Slijedi je Norveška s povećanjem od 24 posto.
Masovno iseljavanje iz istočne Europe dosad nezabilježeno u povijesti u doba mira
Austrijski stručnjaci ističu da Europa "ostaje podijeljena po dugoročnim populacijskim trendovima" te da bogatije zemlje sa sjevera, zapada i juga Europe bilježe rast stanovnika na temelju ponegdje povećanog prirodnog prirasta i, ključno, doseljavanja. U Irskoj, Norveškoj, Španjolskoj i Švicarskoj se broj stanovnika od 1990. povećao za 20 posto i više, ponajviše zahvaljujući migraciji.
Smanjivanje broja stanovnika u zemljama poput Hrvatske, Bugarske, BiH i baltičkih republika bečki demografi opisuju kao "presedanski primjer u doba mira", dakle nešto što prije u povijesti nije bilo zabilježeno.
U svakom slučaju, podaci bečkog Instituta za demografiju najnoviji su dokaz demografskog sloma Hrvatske koji je, pak, dio šireg trenda demografskog sloma na istoku Europe.