Na prijedlog predsjednika Republike Srpske Dragana Čavića, također istaknutog člana Srpske demokratske stranke (SDS) koju je utemeljio Radovan Karadžić, u Banjoj Luci je u četvrtak ovim povodom održano izvanredno zasjedanje entitetskog parlamenta.
To je okupljanje poslužilo uglavnom kako bi se opravdalo Šarovića i iznijele optužbe na račun međunarodne zajednice zbog krivog interpretiranja okolnosti pod kojima je došlo do izvoza oružja i vojne opreme Iraku.
Oporba je međutim iskoristila ovu prigodu kako bi oštro napala SDS uz tvrdnje da politika te stranke i ponašanje njezinih dužnosnika dovodi u pitanje i sami opstanak entiteta.
SDS je za Šarovićevu smjenu očevidno bio pripravan jer je već u srijedu navečer na sjednici Glavnog odbora stranke odredio zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borislava Paravca za kandidata za novog srpskog člana Predsjedništva BiH.
Dalekosežnost mjera koje je nakon Šarovićeve ostavke, dane pod jasnim pritiskom, najavio visoki predstavnik Paddy Ashdown nisu međutim adekvatno procijenjene.
Skandal izazvan suradnjom bosanskih Srba s režimom Sadama Huseina kao i afera protuzakonitog špijuniranja što ga je provodila vojska bosanskih Srba poslužili su međunarodnoj zajednici kao povod za poduzimanje radikalnih mjera kojima će se demontirati sadašnji ustroj vojnih snaga i sustava obrane u BiH.
Ukinućem paradržavnog tijela pod nazivom Vrhovno vijeće obrane Republike Srpske stvorene su pretpostavke da se zapovjedanje entitetskim oružanim snagama prenese na državnu razinu kao i da se uspostavi učinkoviti državni nadzor nad vojskama u BiH.
Uz brisanje odrednica u entitetskom ustavu koje govore o "nezavisnosti" i "suverenitetu" Republike Srpske na taj je način otvoren put ukinuću jednog od posljednjih simbola de iure nepostojeće državnosti ovog entiteta.
"Još uvijek previše ljudi misli kako je Republika Srpska država a ne entitet u sastavu BiH", kazao je Ashdown obrazlažući izmjene entitetskog ustava istaknuvši pri tom kako posljednjih afera ne bi ni bilo da je RS djelovala kao sastavni dio BiH.
Još 11. studenog 2002. godine glavni tajnik NATO-a George Robertson u pismu predstavnicima vlasti u BiH i njezinim entitetima naveo je kako ta zemlja mora dobiti ministarstvo obrane i zajedničko vojno zapovjedništvo ako želi ući u program "Partnerstvo za mir".
Mirko Šarović osobno je odgađao provedbu reformi koje su trebale pomoći ispunjenju ovih zahtjeva a nakon njegove smjene otvoren je put za uklanjanje zapreka koje su uporno postavljali bosanski Srbi protiveći se bilo kakvom ozbiljnom preustroju obrane u BiH.
Kako je u četvrtak najavljeno u Sarajevu, Robertson će zajedno s članovima Stalnog vijeća NATO-a 10. travnja posjetiti BiH a ovaj put njegovi sugovornici vjerojatno će imati mnogo sluha za zahtjeve koji dolaze iz Bruxellesa.
Ranije je objavljeno kako u NATO-u procjenjuju da BiH ne treba više od osam mjeseci kako bi ispunila uvjete za primanje u "Partnerstvo za mir".
(Hina) rm sb