NOVOIZABRANA američka kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez prošlog je tjedna na sastanku s biračima, koji je predvodio senator Bernie Sanders, najavila novu klimatsku politiku, vođenu idejom američke izuzetnosti – Green New Deal.
”Bit će to New Deal, Great Society, osvajanje Mjeseca i inicijativa za građanska prava naše generacije”, rekla je Ocasio-Cortez aludirajući na velike društvene pokrete i projekte iz američke povijesti, piše Robinson Meyer za američki magazin The Atlantic.
Što Green New Deal znači?
Green New Dealom namjerava se smanjiti emisija stakleničkih plinova u SAD-u u mjeri koja bi zadovoljila uvjete iz Pariškog klimatskog sporazuma, odnosno sprečavanje zagrijavanje Zemlje za više od 1,5 Celzijevih stupnjeva do 2100. godine. U listopadskom izvještaju međunarodne skupine znanstvenika stoji da ispunjavanje spomenutog cilja znači i izbjegavanje najtežih posljedica klimatskih promjena, kao što su velike poplave, suše i nepovratno snižavanje razine mora.
Da bi uvjeti iz Pariškog sporazuma bili ispunjeni, svijet bi morao odmah početi smanjivati emisiju stakleničkih plinova i prepoloviti je do 2030. Trenutačno nismo ni blizu tog cilja. Globalna emisija je na vrhuncu, a čak ni aktivna klimatska politika bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame nije uspjela SAD približiti ispunjavanju svojih obveza prema sporazumu.
Žele promijeniti zemlju
Green New Deal kani ispuniti američku obvezu i pritom sasvim promijeniti zemlju. Svakom se Amerikancu tako obećava posao u novim tehnologijama i ekonomijama: instaliranju solarnih panela, obnovi obalne infrastrukture i proizvodnji električnih vozila. Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća SAD je pokazao svoj industrijsko-tehnološki potencijal osvajanjem Mjeseca. Ocasio-Cortez želi pokazati to isto, ali pritom spašavajući Zemlju, piše The Atlantic.
"Ne znam hoće li Green New Deal potaknuti donošenje saveznog klimatskog zakona za dvije, pet ili deset godina. Očito je da ovaj prijedlog ima podršku ljevice. Od početka studenoga, Green New Deal se dovodio u kontekst rasula među demokratima ili još jednog dokaza o skretanju Demokratske stranke prema socijalizmu. Obje su primjedbe promašene. Green New Deal je jedna od najzanimljivijih ljevičarskih inicijativa Demokratske stranke posljednjih godina.
Kao što sam napisao prošle godine, demokrati imaju problem. Oni su jedina velika politička stranka koja je zabrinuta zbog klimatskih promjena, ali nemaju nacionalnu strategiju za tu temu. Stranačka elita želi se boriti protiv klimatskih promjena, ali nikako da se dogovori kakve zakone treba donijeti. U posljednje dvije godine nepostojanje strategije nije bilo poseban problem jer su se mogli ujediniti oko blokade Trumpovih pokušaja da ukine i postojeća ograničenja. No s obzirom na to da 2020. demokrati planiraju zavladati i Kongresom i Bijelom kućom, uskoro će se naći pod pritiskom da artikuliraju svoju klimatsku strategiju", piše Meyer.
Njihove posljednje dvije strategije nisu baš bile uspješne
Prvi put u više od 10 godina demokrati se mogu prihvatiti klimatske politike s osjećajem imaginacije, ali i poniznosti jer njihove posljednje dvije strategije nisu baš bile uspješne. U vrijeme kad su demokrati posljednji put kontrolirali Kongres 2009. godine, pokušali su donijeti savezni zakon koji je zagađivačima omogućavao da se natječu za prava emitiranja ugljikova dioksida u atmosferu. Zakon nije prošao u Senatu. Potom je 2011. Obama pokušao iskoristiti zakon o čistom zraku (Clean Air Act) kako bi suzbio emisiju ugljikova dioksida, ali aktualni predsjednik Donald Trump svojim je izvršnim zapovijedima zaustavio sva Obamina nastojanja.
Od tada su demokrati u Kongresu predložili cijeli niz klimatskih zakona. Neki su čak i dobili potporu republikanaca. Neke su savezne države u kojima su demokrati bili na vlasti pokušale donijeti vlastite klimatske politike, ali većina ih je propala. Potom su se dogodile nesuglasice i unutar samog klimatskog pokreta. Neke su se ekološke grupe zauzele za zatvaranje termoelektrana na ugljen i blokirale planiranu gradnju naftovoda i plinovoda, što je izazvalo nezadovoljstvo sindikata i radnika koji su se nadali radnim mjestima na tim projektima.
Zbog toga je trebalo prilagoditi politiku i stavove. Ekonomisti su stoga predložili da se strategija odmah protegne na kompletno gospodarstvo na način da se troškovi klimatskih promjena ugrade u cijenu goriva, hrane i ostalih potrošačkih dobara. Međutim, glasačima je bilo važnije koliko ih košta svakodnevni život nego dugoročna strategija zaštite okoliša. Nisu bili oduševljeni poskupljenjem goriva, odnosno podržali su politiku koja odjednom mijenja samo jedan sektor gospodarstva, i to ponajprije korištenjem naprednih tehnologija.
Nedavno se skupina od 17 guvernera odlučila upustiti u borbu s predsjednikom Trumpom oko klimatskih promjena. U rujnu su neki od njih u San Franciscu predstavili programe protivne Trumpovoj deregulaciji. Međutim, samo jedan program, ulaganje 1,4 milijarde dolara u infrastrukturu za električna vozila, ima izgleda da uspije i može se jednostavno objasniti. Svi ostali se gube u nejasnoćama i tehničkim poteškoćama. Guverneri tvrde da će prevladati Trumpove carine na jeftine solarne panele. Obećavaju da će smanjiti emisiju zagađivača kao što su metan i čađa te da će istražiti kako se ugljik može pohraniti u biljkama i tlu na površinama u državnom vlasništvu. Drugim riječima, guverneri napadaju Trumpa i upozoravaju na teške posljedice klimatskih promjena, a onda se upuštaju u državnu regulaciju prašine i prljavštine.
I što uopće mogu učiniti?
Guverneri su, baš kao i predsjednici, ograničeni u djelovanju i ne mogu učiniti puno bez potpore skupština i vijeća. A prljavština jest vrijedna tema u razgovorima o klimatskim promjenama. Velike količine ugljika leže upravo u američkoj prljavštini. Bude li taj ugljik otpušten u atmosferu, klimatske promjene bit će još izraženije. No prljavština nije nešto što će motivirati ljude na akciju, prije će ih podsjetiti da je vrijeme za pranje.
Dosadan kao prljavština
"I tu dolazimo do fenomena koji sam nazvao Boring as Dirt (Dosadan kao prljavština), odnosno BAD problema. Klimatske promjene su zastrašujuće, a katastrofe koje nose (uragani, požari i poplave) pravi mamac za tv-publiku. Međutim, strategije i način borbe protiv klimatskih promjena često su tehničke i tehnokratske, odnosno dosadne. Poplave su moćne, požari uništavajući, a klimatske promjene užasavajuće, ali održavanje odvodnih kanala, obnova i prilagodba dalekovoda i prljavština su dosadni. To se zove BAD problem", navodi Meyer.
Rješavanje BAD problema je ono čime bi se izabrani dužnosnici u modernim demokracijama trebali baviti. Da bismo spasili klimu, moramo donijeti zakone o prljavštini. Zato se Green New Deal ponajprije može promatrati kao pokušaj rješavanja BAD problema. Dugoročno je to ambiciozni paket zakona koji će dodirnuti svaki ekonomski sektor. Radi se o nastojanjima da SAD svu električnu energiju proizvede iz obnovljivih izvora, da se dekarbonizira transport i infrastruktura te da se investira u tehnologiju koja će ukloniti ugljikov dioksid iz atmosfere.
Ogromni zahvati
Radi se o ogromnim zahvatima koje će možda morati provoditi sasvim nova vladina agencija. Ali ni to nije sve. Možda najvažniji aspekt Green New Deala je jamstvo radnih mjesta, kontroverzna ideja da će svaki Amerikanac dobiti posao u javnoj službi bude li to želio. Ljevičarska aktivistička skupina Progress tvrdi da Green New Deal može stvoriti 10 milijuna novih radnih mjesta tijekom idućih 10 godina. Ova ideja kazuje nam da su demokrati naučili nešto iz Obamacarea, programa zdravstvene zaštite koji je biračima omogućio da ih osiguravajuće kuće ne mogu odbiti zbog postojećih bolesti te im dao pravo na besplatno ili vrlo jeftino osiguranje kroz Medicaid.
Borba protiv klimatskih promjena neće biti ni jeftina, ni jednostavna. Trebat će promijeniti mnoge zakone, pa i dirnuti u neke postojeće beneficije. Zato bi bilo pametno ”zapakirati” ovu inicijativu u novu beneficiju i pravo koje će birači rado prihvatiti i braniti. Obećanje zaposlenja sigurno će osvojiti simpatije Amerikanaca. Kratkoročno gledano, Green New Deal zapravo samo nameće nove procedure. Najmanje 17 članova Zastupničkog doma i tri demokratska senatora poduprli su ideju da se oko Green New Deala formira odbor, koji bi u sljedeće dvije godine sastavio prijedlog zakona i potom ga predstavio sljedećem predsjedniku iz redova demokrata.
Mogao bi imati i pozitivne učinke na gospodarstvo
Green New Deal mogao bi imati i pozitivne učinke na gospodarstvo. Posljednja dva demokratska predsjednika preuzela su dužnost tijekom ili neposredno nakon recesija. Većina klimatskih zakona djeluje poput novih poreza, a tako nešto nije lako progurati u kriznim vremenima. Čuveni New Deal predsjednika Franklina D. Roosevelta nije bio nikakav novi porez, iako je sadržavao i poreze, nego je zapamćen kao izvanredan stimulans za gospodarstvo i zapošljavanje. Uspiju li demokrati preuzeti Bijelu kuću tijekom recesije, bit će im kudikamo lakše donijeti Green New Deal nego porez na ugljikov dioksid.
Većina Amerikanaca za Green New Deal prvi je put čula prošlog mjeseca, nakon što se Ocasio-Cortez iznenađujuće pojavila na protestu ispred ureda Nancy Pelosi. Stotine aktivista došle su u njen ured kako bi od kandidatkinje za predsjednicu Zastupničkog doma i vodeće članice Demokratske stranke zatražile podršku za Green New Deal.
"Bude li Pelosi izabrana za predsjednicu Zastupničkog doma, moramo joj dati do znanja da je to uspjela umnogome zahvaljujući našoj progresivnoj energetskoj inicijativi", rekla je Ocasio-Cortez, koja se tijekom svoga zastupničkog mandata odlučila posvetiti klimatskim promjenama.
Ocasio-Cortez je najmlađa žena ikad izabrana u Kongres te prva članica Kongresa koja je rođena za mandata nedavno preminulog američkog predsjednika Georgea H. W. Busha. Upravo je njegov mandat označio početak nebrige o klimatskim promjenama. U to vrijeme su Exxon i ostale naftne kompanije počele kampanju negacije klimatskih promjena, a SAD je blokirao sporazum koji bi ograničio emisiju stakleničkih plinova.
Točno mjesec dana nakon što je Ocasio-Cortez proslavila prvi rođendan, Kongres je odobrio zakon kojim se tražilo redovito izvještavanje o klimatskim promjenama. Ništa novo nije se dogodilo od tog vremena. Ocasio-Cortez provela je život gledajući kako se oko klimatskih promjena ne čini ništa. Sad se i sama odlučila na akciju.