Bivši švedski premijer: Putin mašta o carstvu. Želi progutati Ukrajinu i Bjelorusiju

Foto: EPA

Carl Bildt, bivši švedski premijer i ministar vanjskih poslova te nekadašnji specijalni izaslanik Europske unije za bivšu Jugoslaviju, prije desetak dana napisao je autorski tekst u kojem je analizirao poziciju u kojoj se trenutno nalazi ruski predsjednik Vladimir Putin. Tekst je objavljen pod naslovom "Putinova slijepa ulica" i u Kyiv Independentu

Bildt podsjeća da je Putin na svojoj velikoj godišnjoj konferenciji za medije jasno dao do znanja kako će biti spreman za mirovno rješenje s Ukrajinom tek nakon što postigne svoje ciljeve, koji se nisu promijenili otkako je 24. veljače 2022. pokrenuo svoju invaziju punog opsega. 

Smatra kako Putin želi demilitariziranu Ukrajinu, odnosno zemlju podvrgnutu ruskoj vojsci i sigurnosnoj kontroli nad njezinim teritorijem. Napominje kako Putin zahtijeva "denacifikaciju", što znači da bi Ukrajina bila stavljena pod rusku političku kontrolu.

"Putin mašta o stvaranju Ruskog Carstva"

Bildt je uvjeren kako bi ispunjenjem Putinovih želja Rusija apsorbirala Ukrajinu, koja bi prestajala postojati kao nacionalna država. Putin je više puta izjavljivao da nema povijesnog opravdanja za Ukrajinu jer se ona sastoji od teritorija koje je dugo držalo Rusko Carstvo. 

Međutim, Bildt tvrdi kako se slično može reći za današnje zemlje diljem Europe koje su pale pod jaram Osmanskog, Austro-Ugarskog ili Ruskog Carstva. Dodaje kako je zapravo velika većina od 193 zemlje koje čine Ujedinjene narode postala neovisna tek nakon Drugog svjetskog rata.

"U povijesnom razdoblju koje zaokuplja Putina mnoge današnje države nisu postojale ni u mašti ljudi. Za Putina je problem što je doba imperija davno prošlo. Tvrdoglavo odbija prihvatiti da sada živimo u dobu nacionalnih država, s međunarodnim poretkom organiziranim oko načela teritorijalne cjelovitosti iz Povelje UN-a, koje zabranjuje svako prekrajanje nacionalnih granica silom", piše Bildt. 

Optužuje Putina da mašta o ponovnom stvaranju Ruskog Carstva gutanjem Ukrajine i Bjelorusije, a nakon toga možda i mnogih drugih susjednih zemalja. Smatra da je Putin započeo osvajački rat vjerujući da će Ukrajina brzo propasti. Prema Bildtu, ruski plan je bio svrgnuti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i u roku od nekoliko tjedana postaviti marionetsku vladu. 

"Prije izbora mora dokazati kako pobjeda nije samo pusti san"

Međutim, plan je spektakularno propao jer se stanovništvo Ukrajine, posebno oružane snage, "odbilo pokloniti caru koji je to htio biti". Umjesto toga, Ukrajinci su se ujedinili u žestokom otporu, sačuvavši kontrolu nad svojim glavnim gradom, a zatim postupno vratili otprilike polovicu teritorija koji su ruske snage isprva okupirale. 

Bild ističe da je Ukrajina, oslanjajući se na projektile i bespilotne letjelice, učinkovito izbacila rusku crnomorsku flotu iz stroja, dok je protuzračna obrana uspjela stvoriti virtualnu zonu zabrane leta iznad zemlje. Ne zanemaruje utjecaj zapadne financijske i vojne potpore za obranu Ukrajine, ali vjeruje kako su najvažniji bili visoki moral i odlučnost ukrajinskog naroda da obrani svoju zemlju. 

S obzirom na to da Rusija održava predsjedničke izbore u ožujku, Bildt očekuje kako će Putin morati iznijeti vjerodostojan argument da pobjeda u njegovom ratu nije pusti san. Podsjeća da je ruski čelnik stavio gospodarstvo na ratnu osnovu, mobilizirao 400.000 ljudi, pokrenuo propagandni stroj Kremlja i podigao represiju protiv neslaganja na nove postsovjetske visine.

"Užasi bi potaknuli političku volju ostatka Europe"

"Ali ništa od toga neće mu donijeti rat. Čini se da njegova teško potučena vojska nije sposobna ostvariti značajniji napredak protiv ukrajinskih obrambenih linija. Njegova jedina nada je da će odlučnost ukrajinskog naroda da se odupre pokolebati i da će se umor od rata nastaviti gomilati u Europi i Sjedinjenim Državama", piše Bildt. 

Predviđa kako bi ukrajinski moral mogao ispariti jednom kada zapadna financijska i vojna potpora presuši, što bi omogućilo ruskim snagama da ostvare napredak te zatvore, deportiraju ili jednostavno pogube svakoga tko se i dalje opire. "Ipak, ako Putin misli da bi ovaj scenarij donio mir, grdno se vara", naglašava. 

Podsjeća kako su ruske snage već na početku invazije počinile masovne zločine. Vjeruje kako će ruski vojnici ponoviti slične zločine i da bi ti "užasi potaknuli političku volju u ostatku Europe, kao što bi to učinila i poplava novih milijuna ukrajinskih izbjeglica prema Zapadu". 

Svjestan je kako je odgovore europskih vlada teško predvidjeti, ali jasno je da oni sasvim sigurno ne bi bili usmjereni na osiguranje mira s Rusijom. Smatra kako je daleko vjerojatniji još širi i dugotrajniji sukob, u kojem bi o ishodu na kraju odlučila ekonomska i industrijska snaga Europe, bez obzira na promjenu stava SAD-a.

"Prije ili kasnije bit će nemoguće sakriti sumornu stvarnost"

"Ukratko, jednostavno ne postoji način da Putin dobije rat koji je započeo. Mir će doći tek kada on bude poražen - tek kada se Ukrajinci (uz pomoć Zapada) uspiju obraniti i kada Rusi uvide da je Putinov suludi rat ugrozio njihovu budućnost", uvjeren je.

Ne želi predviđati kada će se to dogoditi, ali čini mu se da je Putin trenutno zadovoljan što još nije vojno poražen. Ističe da Putin pokušava steći povjerenje u svoje ratne napore, iako Rusi nisu ni blizu ostvarenja bilo kojeg od njegovih navedenih ciljeva. Tvrdi kako će, prije ili kasnije, postati nemoguće sakriti sumornu stvarnost onoga što je učinio Rusiji.

"Jednog dana, kada Rusija konačno napusti Putinovu neoimperijalnu iluziju, počet će se fokusirati na vlastitu budućnost kao nezavisna nacionalna država među neovisnim nacionalnim državama, uključujući Ukrajinu i Bjelorusiju. Tek tada će se moći govoriti o miru", zaključio je. 
 

Pročitajte više