VIJEĆE Europe (VE) zatražilo je da Hrvatska zaustavi kolektivno protjerivanje i policijsko nasilje nad ilegalnim migrantima na što već duže vrijeme upozoravaju domaće i strane nevladine organizacije.
Povjerenica za ljudska prava VE-a Dunja Mijatović poslala je pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojemu je zatražila da poduzme sve nužne mjere kako bi se takvo ponašanje zaustavilo i spriječilo.
Nije dugo trebalo čekati na odgovor ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. Prenosimo ga:
Odgovor ministra Božinovića
Poštovana gospođo Mijatović,
"Republika Hrvatska kao članica Europske unije i kao zemlja koja u dogledno vrijeme namjerava postati članicom Schengenskoga prostora ima suvereno pravo kontrole ulaska stranih državljana na svoj teritorij kao i obvezu zaštititi državnu granicu od nezakonitih prelazaka.
Od sredine prošle godine povećani su ljudski i tehnički kapaciteti granične policije na vanjskoj granici, a mjere odvraćanja primjenjuju se intenzivnije nego ranije zbog povećanih migracijskih kretanja na tzv. istočnom sredozemnom odnosno zapadno-balkanskom migracijskom pravcu. Odvraćanje, koje je propisano Zakonikom o schengenskim granicama (članak 13. stavak 2.), podrazumijeva mjere i radnje za sprečavanje pokušaja nezakonitih ulazaka preko vanjske granice izvan graničnih prijelaza.
Republika Hrvatska je na granici sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika za zaštitu državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću u svim vremenskim uvjetima.
Kopnena granica s Bosnom i Hercegovinom kao i morska granica prema Crnoj Gori od 18. srpnja 2018. godine iz zraka se nadzire Frontexovim zrakoplovom. Operativna baza toga zrakoplova je Zračna luka Zadar, a u provedbi nadzora granice iz zraka doprinose i hrvatski policijski službenici sudjelovanjem u zračnim aktivnostima kao i radom u Frontexovom centru za nadzor u Varšavi. Vremenski raspored letova sastavlja se prema operativnim informacijama s terena.
"Nije utvrđena prisila"
Sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija koje smo do sada zaprimili o navodnoj uporabi sredstava prisile prema migrantima od strane policijskih službenika, provjerene su u okviru mogućnosti, obzirom da u pravilu nema dovoljno konkretnih podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje.
Do sada niti u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Isto tako nisu potvrđeni navodi da policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja čine kaznena djela krađe.
Zbog toga što ih policijski službenici odvraćaju od ulaska u Republiku Hrvatsku ili prema njima provode druge propisane postupke kojima ih vraćaju u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku, pri čemu napominjemo da se radi o sigurnim trećim zemljama ili državama članicama EU-a u kojima mogu ostvariti pravo na međunarodnu zaštitu, migranti optužuju hrvatske policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema državama krajnjeg odredišta.
Kada je riječ o međunarodnoj zaštiti, ističemo kako je Republika Hrvatska tijekom 2017. godine zaprimila 1887 zahtjeva, a do 20. rujna 2018. godine izraženo je 816 namjera podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom. U 2017. godini odobrena je zaštita za 211 osoba, a u 2018. godini do 28. rujna 2018. odobreno je 157 zaštita, što potvrđuje da Republika Hrvatska državljanima trećih zemalja osigurava pristup međunarodnoj zaštiti. Međutim, naše je iskustvo da nezakoniti migranti koji po ulasku u Republiku Hrvatsku iskažu namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u 77% slučajeva napuste područje Republike Hrvatske prije nego doista podnesu zahtjev ili nakon što se pokrene upravni postupak u kojemu se razmatra podneseni zahtjev za međunarodnu zaštitu.
Radi se o sekundarnim kretanjima tražitelja azila koja su dovela u pitanje opstojnost europskoga sustava azila i dosljednu primjenu schengenske pravne stečevine. To potvrđuju i podaci o dublinskim transferima. Naime, u razdoblju od 2016. godine do danas temeljem dublinskoga postupka u Republiku Hrvatsku transferirane su ukupno 1.042 osobe (2016. godine 637 osoba, 2017. godine 311 osoba, a 2018. godine 94 osobe). Iz Republike Hrvatske je tijekom 2016. i 2017. godine u druge države članice transferirano 8 osoba, a tijekom 2018. godine 6 osoba.
Iz navedenoga proizlazi da migranti Republiku Hrvatsku koriste kao zemlju tranzita na putu u države zapadne i sjeverne Europe koje ih potom vraćaju u Republiku Hrvatsku. U većini slučajeva se ne radi o izbjeglicama u potrebi za međunarodnom zaštitom već o ekonomskim migrantima. S takvom situacijom u Europi nitko nije zadovoljan.
"Neprovjerljive informacije"
Zbog toga su države članice Europske unije zaključcima Europskog vijeća iz lipnja o. g. pozvane: „poduzeti sve potrebne unutarnje zakonodavne i administrativne mjere kako bi suzbile takva kretanja i kako bi u tu svrhu ostvarile bliskiju uzajamnu suradnju.“ Navedene mjere Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i provodi. U zaključcima Europskog vijeća dodatno se ističe: „Hitno je potrebno uložiti više napora kako bi se osigurala brza vraćanja i spriječila uspostava novih morskih ili kopnenih ruta. I dalje je ključno surađivati s partnerima u regiji zapadnog Balkana i podupirati ih u svrhu razmjene informacija o migracijskim tokovima, sprječavanja nezakonitih migracija, povećanja kapaciteta za zaštitu granica i poboljšanja postupaka vraćanja i ponovnog prihvata“. Ta je odredba u zaključke Europskog vijeća uključena na prijedlog i zahtjev Republike Hrvatske. I konačno, zaključcima Europskoga vijeća se „pozdravlja namjera Komisije da podnese zakonodavne prijedloge za učinkovitiju i dosljedniju europsku politiku vraćanja“.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske upoznato je sa sadržajem Izvješća UNHCR-a. Smatramo da uključivanje neprovjerenih i navodnih optužbi u službeno Izvješće UNHCR-a stvara dodatni pritisak na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske kako bi popustilo u dosljednoj provedbi zaštite vanjske granice Europske unije. Sporni navod nalazi se na 18. stranici Izvješća UNHCR-a „Putovi očajnika“.[1] Koristimo ovu priliku kako bismo Vas izvijestili da se spomenuti navodi oslanjaju na novinske članke, pa tako i članak The Guardiana, koji se pozivaju na neprovjerljive informacije od nepoznatih migranata ili na navode nevladinih udruga, uključujući i onih koje su za Božić prošle godine pozvale migrante u Republici Srbiji preko društvenih mreža na okupljanje u većem broju na zelenoj granici između Republike Hrvatske i Republike Srbije s namjerom „otvaranja“ granice Republike Hrvatske kako bi migrantima omogućile nesmetan prolaz prema odredišnim državama. Te iste nevladine udruge zbog promjene pravca migracijskih kretanja sada djeluju i prisutne su u Bosni i Hercegovini.
"Dobra suradnja"
Kada je riječ o postupanju nevladinih udruga držimo važnim skrenuti Vam pozornost na činjenicu da je upravo volonter jedne od nevladinih udruga, na čije se navode poziva UNHCR u svom Izvješću, na Prekršajnom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, nedavno nepravomoćno proglašen krivim za pomaganje migrantima u nezakonitom prelasku državne granice, za što mu je izrečena i novčana kazna.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i UNHCR uspostavili su dobru suradnju po pitanju postupanja hrvatskih policijskih službenika prema migrantima i međusobnog izvješćivanja. UNHCR s Hrvatskim pravnim centrom kao partnerom sudjeluje u projektu „Border monitoring“ te ima mogućnost uvida u postupanje hrvatske granične policije. Dosad u provedbi toga projekta nismo imali konkretnih primjedbi na postupanje hrvatske policije.
Na kraju želimo napomenuti da je u 2017. godini Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske od Pučke pravobraniteljice zaprimilo na očitovanje 19 pismena, na koja je pravovremeno i s detaljnim obrazloženjem i odgovorilo.
Zaključno ističemo da će Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske u vrijeme pojačanog migracijskog pritiska na određene dijelove državne granice prema izbjeglicama u stvarnoj potrebi za zaštitom i dalje postupati poštujući njihova temeljna prava i primjenjujući relevantne propise koji proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, pravne stečevine EU-a i međunarodnih konvencija, ali će isto tako nastaviti dosljedno primjenjivati hrvatske i europske zakonske procedure u zaštiti državne granice u odnosu na pokušaje nezakonitih prelazaka", napisao je Božinović.