Dana 19. veljače 1915. britanske i francuske pomorske snage započele su prvi artiljerijski napad na osmanske utvrde na Dardanelima, čime je otvorena jedna od najambicioznijih i najkontroverznijih operacija Prvog svjetskog rata. Cilj je bio probiti se kroz tjesnac, zauzeti Carigrad i izbaciti Osmansko Carstvo iz rata.
Dardaneli su imali iznimnu stratešku važnost. Tjesnac je povezivao Sredozemno more s Mramornim morem i dalje s Crnim morem, čime je predstavljao ključnu pomorsku rutu prema Ruskom Carstvu, tadašnjem savezniku Velike Britanije i Francuske. Otvaranjem tog pravca Saveznici su željeli omogućiti sigurnu opskrbu Rusije oružjem i materijalom, ali i zadati težak politički i vojni udarac Osmanskom Carstvu.
Napad 19. veljače izvela je snažna flota britanskih i francuskih bojnih brodova, među kojima su bili moderni britanski dreadnoughti poput HMS Queen Elizabeth te francuski bojni brodovi poput Bouvet. Saveznička mornarica bombardirala je obalne utvrde koje su branile ulaz u tjesnac. Iako su neke osmanske baterije oštećene, obrana nije slomljena. Osmanlije su, uz njemačku pomoć, postavile minska polja i dobro utvrdile obalu.
Početni napadi nastavili su se idućih tjedana, kulminirajući velikim pomorskim pokušajem proboja 18. ožujka 1915. Tada su Saveznici pretrpjeli težak poraz - nekoliko brodova potopljeno je minama, uključujući francuski Bouvet, a mnogi su ozbiljno oštećeni. Pomorska operacija pokazala se preskupom i nedovoljno učinkovitom.
Neuspjeh mornaričkog proboja doveo je do odluke o kopnenom iskrcavanju na poluotok Galipolje u travnju 1915. Time je započela dugotrajna i krvava Galipoljska kampanja, koja je završila povlačenjem savezničkih snaga početkom 1916. godine.
Napad 19. veljače 1915. tako je označio početak operacije koja je trebala skratiti rat, ali je umjesto toga postala simbol lošeg planiranja i podcjenjivanja protivnika. Kampanja je imala dalekosežne posljedice: u Osmanskom Carstvu istaknula je zapovjednike poput Mustafe Kemala, dok je u Velikoj Britaniji izazvala političke potrese i ozbiljno narušila reputaciju tadašnjeg Prvog lorda Admiraliteta Winstona Churchilla.