ZNANSTVENICI koji su napravili slično istraživanje slatkovodnih školjkaša kao ono provedeno 1964. godine na potezu Temze u blizini Readinga otkrili su nešto zabrinjavajuće – da je populacija autohtonih dagnji pala za gotovo 95%. Jedna autohtona vrsta, riječna dagnja, u potpunosti je nestala, a preostale vrste su bile mnogo manje za svoju dob, što ukazuje na njihov sporiji rast.
"Dagnje su izvrstan pokazatelj zdravlja riječnog ekosustava. Ovakav drastičan pad biomase dagnji je vjerojatno pokazatelj pogoršanja stanja okoliša. Također bi mogao imati posredni učinak na druge vrste, smanjujući ukupnu biološku raznolikost", rekla je zoologinja Isobel Ollard sa Sveučilišta Cambridge.
Dagnje održavaju rijeke čistima
Odrasla dagnja može filtrirati do 40 litara vode dnevno, čime uklanja velike količine algi i održava rijeke čistima. Znanstvenici još uvijek citiraju izvorno istraživanje iz 1964. jer pokazuje koliko dagnje doprinose riječnim ekosustavima, piše The Guardian.
"Iako se ovo može činiti kao prilično mala, lokalna studija o jednom mjestu u jednoj rijeci u Velikoj Britaniji, ona zapravo šalje važan signal upozorenja o svjetskim slatkim vodama. Situacija je vrlo zabrinjavajuća", kazao je ekolog David Aldridge sa Sveučilišta Cambridge.
Istraživanje je otkrilo i velik broj invazivnih vrsta, alohtonih zebra dagnji i azijskih školjki, koje nisu bile prisutne u studiji iz 1964. godine. Vrste su vjerojatno došle na čamcima dok su plovili Temzom, rekli su znanstvenici.
Za pomor autohtonih dagnji možda je kriva dagnja zebra koja raste na domaćim vrstama, gušeći ih do smrti. Drugi mogući uzroci mogu biti promjene u korištenju zemljišta uz rijeku ili promjene u populacijama riba o kojima školjke ovise kao dijelu svog životnog ciklusa.
Populacija pačjih dagnji pala za 99%
Populacija pačjih dagnji smanjila se na samo 1.1% u odnosu na razine iz 1964., dok je brojnost slikarskih lisanki pala na 3.2% u odnosu na razine iz 1964. godine. Znanstvenici smatraju da smanjene stope rasta dagnji mogu odražavati povratak u prirodno stanje rijeke nakon strože regulacije pročišćavanja otpadnih voda nakon 1960-ih.
Ispitali su hranjive tvari koje je uzorkovala Agencija za okoliš i otkrili da su pale razine nitrata i fosfata. Smanjenje ovih hranjivih tvari moglo bi također utjecati na rast algi, ograničavajući hranu dostupnu dagnjama.
Istraživanje naziva Declines in freshwater mussel density, size and productivity in the River Thames over the past half century objavljeno je u časopisu Journal of Animal Ecology.