BROJ ekstremno vrućih dana u godini kada temperature dostižu 50 stupnjeva Celzija udvostručio se od osamdesetih godina, piše BBC u svojoj analizi.
Također, ekstremne vrućine pojavljuju se u više različitih dijelova svijeta nego ikad, što predstavlja dosad neviđene izazove za ljudsko zdravlje i način na koji živimo, dodaje se.
Ukupan broj dana kada je temperatura bila iznad 50 stupnjeva Celzijeva rastao je svakog desetljeća od 1980. U prosjeku, između 1980. i 2009., godišnje je bilo oko 14 dana u kojima je temperatura prelazila 50.
Taj broj je sada narastao na 26 u periodu od 2010. i 2019. godine.
"Ovaj se rast može 100 posto pripisati sagorijevanju fosilnih goriva"
U istom vremenskom intervalu, za dva tjedna u prosjeku povećao se i broj dana u godini kada temperature prelaze 45 stupnjeva Celzija.
"Povećanje se može 100% pripisati sagorijevanju fosilnih goriva", kaže dr. Friederike Otto, pomoćna direktorica Instituta za promjene okoliša na Sveučilištu u Oxfordu.
Kako se Zemlja grije, tako će i ekstremne temperature postati sve češća pojava. Velike vrućine mogu biti pogubne za ljude i prirodu te uzrokovati ogromne probleme zgradama, cestama i energetskim sustavima.
Pojava temperatura od 50 stupnjeva Celzijevih najčešće su na Bliskom istoku i u regiji oko Perzijskog zaljeva.
Znanstvenici poslali upozorenje: Moramo djelovati brzo
Nakon rekordnih temperatura u Italiji (48.8 stupnjeva) i u Kanadi (49.6 stupnjeva) ovoga ljeta, znanstvenici su upozorili da će se dani u godini kada temperatura raste iznad 50 početi pojavljivati i u ostatku svijeta ako ne prekinemo s emisijom fosilnih goriva.
"Moramo djelovati brzo. Što brže smanjimo emisije, svima će biti bolje", kaže dr. Sihan Li, istraživač klime na Geografskoj školi i okolišu na Sveučilištu u Oxfordu.
"S kontinuiranim emisijama i nedostatkom djelovanja, ne samo da će ovi ekstremni toplinski događaji postati ozbiljniji i učestaliji, već će i hitni odgovor i oporavak postati izazovniji", upozorava Li.
Gdje su temperature najveće, a gdje rastu?
BBC-jeva analiza također je otkrila da su se u posljednjem desetljeću maksimalne temperature povećale za 0.5 stupnjeva Celzijusa u usporedbi s dugogodišnjim prosjekom od 1980. do 2009. godine.
No ova povećanja nisu se jednako osjećala u cijelom svijetu: u istočnoj Europi, južnoj Africi i Brazilu. Neke temperature porasle su za više od 10 stupnjeva, a dijelovi Arktika i Bliskog istoka bilježe porast od više od 2 stupnja.
Znanstvenici pozivaju na hitne mjere svjetskih čelnika na summitu UN-a u Glasgowu u studenome, gdje će se od vlada tražiti da se obvežu na novo smanjenje emisija kako bi se ograničilo globalno povećanje temperature.
Ljudima prijete zdravstveni rizici, očekuje se sve više problema s toplinskim stresom
Čak i ispod 50 stupnjeva Celzijevih, visoke temperature i vlaga mogu stvoriti ozbiljne zdravstvene rizike.
Čak 1.2 milijarde ljudi diljem svijeta moglo bi se suočiti s toplinskim stresom do 2100. godine ako se nastave trenutne razine globalnog zatopljenja, prema studiji sa Sveučilišta Rutgers u SAD-u objavljenoj prošle godine. To je najmanje četiri puta više od onih koji su danas pogođeni ovim problemom.
Ljudi se također suočavaju s teškim izborima jer se krajolik oko njih mijenja zbog ekstremnih vrućina koje čine suše i požare vjerojatnijima.
Iako drugi čimbenici mogu pridonijeti, klimatske promjene također su važna pokretačka snaga u desertifikaciji okoliša.