Bugarska je Novu godinu dočekala kao 21. članica eurozone, a uvođenje eura, gotovo 20 godina nakon ulaska u Europsku uniju, izazvalo je podijeljene reakcije. Dok se vlasti nadaju gospodarskom poticaju, mnogi građani strahuju od rasta cijena i dodatne političke nestabilnosti u zemlji, piše Euronews.
Točno u ponoć, Bugarska se oprostila od nacionalne valute leva - čije ime znači "lav", stoljetni simbol zemlje - a na zgradu središnje banke projicirane su slike novih bugarskih eurokovanica.
"Srdačno pozdravljam Bugarsku u obitelji eura", poručila je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, nazvavši euro "moćnim simbolom zajedničkih vrijednosti i kolektivne snage". Među prvima koji su isprobali novu valutu bio je 43-godišnji Dimitar, koji je kratko nakon ponoći na bankomatu podigao 100 eura i uzviknuo: "Super! Radi!".
Sve dosadašnje vlade u Bugarskoj, zemlji sa 6,4 milijuna stanovnika, zalagale su se za pridruživanje euru, nadajući se da će to potaknuti gospodarstvo najsiromašnije članice EU-a, ojačati veze sa Zapadom i zaštititi je od ruskog utjecaja. No, Bugari su dugo bili podijeljeni oko prelaska, a mnogi su zabrinuti da bi uvođenje jedinstvene valute moglo dovesti do viših cijena i pogoršati političku nestabilnost koja već potresa zemlju.
U svom novogodišnjem govoru, predsjednik Rumen Radev pozdravio je ovaj potez kao "posljednji korak" u integraciji Bugarske u EU, dok su tisuće ljudi u Sofiji prkosile temperaturama ispod nule kako bi proslavile Novu godinu. Radev je, međutim, izrazio žaljenje što građani o tome nisu odlučivali na referendumu.
"Ovo odbijanje bio je jedan od dramatičnih simptoma duboke podjele između političke klase i naroda, potvrđen masovnim demonstracijama diljem zemlje." Podsjetimo, prosvjedi protiv korupcije sredinom prosinca srušili su konzervativnu vladu, ostavljajući zemlju na rubu osmih izbora u pet godina.
Na jednoj od najvećih gradskih tržnica, cijene su istaknute i u levima - valuti koja je u upotrebi od 18. stoljeća - i u eurima. "Cijela Europa je uspjela s eurom, uspjet ćemo i mi", rekao je umirovljenik Vlad.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako ulazak Bugarske u eurozonu predstavlja "važnu prekretnicu" za građane. "To će olakšati putovanja i život u inozemstvu, povećati transparentnost i konkurentnost tržišta te olakšati trgovinu", rekla je. Guverner Središnje banke Dimitar Radev dodao je da euro simbolizira mnogo više od "samo valute - to je znak pripadnosti".
Ipak, prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, čak 49% Bugara protivi se prelasku na euro. Odlazeći premijer Rosen Zhelyazkov pokušao je umiriti javnost, rekavši da "računa na toleranciju i razumijevanje građana i poduzeća". Naglasio je i da inflacija u zemlji, koja se pridružila EU-u 2007. godine, nije povezana s uvođenjem eura.
No, zabrinutost Bugara zbog inflacije nije bez osnova. Cijene hrane u studenom su na godišnjoj razini porasle za 5%, što je više nego dvostruko od prosjeka eurozone, prema podacima Nacionalnog statističkog instituta. "Nažalost, cijene više ne odgovaraju onima u levima", rekao je Turgut Ismail (33), vlasnik slastičarnice, dodajući da su cijene već počele rasti.
Kampanja protiv eura tijekom 2025. godine, koju su uglavnom vodile krajnje desne i nacionalističke stranke, iskoristila je negativan stav velikog dijela stanovništva, potičući strahove od poskupljenja. Neki poduzetnici žalili su se da je bilo teško doći do eura, a trgovci su rekli da nisu primili početne pakete eura koje su naručili. "Nije pravo vrijeme", požalio se Stephane, 64-godišnji ekonomist. "Jučer sam vidio brojke za Italiju, Španjolsku i Njemačku: njihov je dug ogroman. I na kraju ćemo ga mi nositi na svojim leđima."
S druge strane, stručnjaci ističu dugoročne prednosti. "Veći učinak je dugoročni učinak, u osnovi jačanje povjerenja kada je riječ o valuti, o kupovnoj moći valute, povjerenju stranih ulagača, ljudi koji kupuju bugarski dug, ali i ljudi koji ulažu u zemlju, u različite sektore", rekao je za Euronews Petar Ganev, viši istraživač na Institutu za tržišnu ekonomiju. Ganev je objasnio i da bi uvođenje eura moglo pozitivno utjecati na kreditni rejting Bugarske.
Motivi koje je Sofija odabrala za svoje eurokovanice već su se nalazili na levu. Madarski konjanik, reljef u stijeni iz ranog osmog stoljeća, krasi kovanice od jednog, dva, pet, 10, 20 i 50 centi. Ovo umjetničko djelo, koje prikazuje viteza kako pobjeđuje lava, nalazi se na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.
Na kovanici od 1 eura nalazi se zaštitnik Bugarske, sveti Ivan Rilski, pustinjak iz 9. i 10. stoljeća te osnivač najvećeg bugarskog manastira. Kovanicu od 2 eura krasi lik Pajsija Hilendarskog, monaha iz 18. stoljeća i ključne figure bugarskog nacionalnog preporoda. Rub te kovanice nosi natpis: "Bože čuvaj Bugarsku".
Euro je prvi put uveden 1. siječnja 2002. godine u 12 zemalja. Posljednja se prije Bugarske pridružila Hrvatska, 2023. godine. Ulaskom Bugarske, broj Europljana koji koriste zajedničku valutu porastao je na više od 350 milijuna.