Češki predsjednik Petr Pavel pozvao je NATO da "pokaže zube" kao odgovor na opetovana ruska testiranja odlučnosti saveza na njegovu istočnom boku. Predložio je niz opcija, uključujući gašenje interneta, isključivanje ruskih banaka iz globalnih financijskih sustava i obaranje zrakoplova koji krše zračni prostor članica, piše The Guardian.
Govoreći u Pragu, Pavel je zatražio "dovoljno odlučne, potencijalno čak i asimetrične" odgovore kako bi se suprotstavilo provokativnom ponašanju Moskve. Upozorio je da bi Kremlj u suprotnom mogao pojačati svoje djelovanje.
Kao umirovljeni general i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, 64-godišnji Pavel ima obrambeno iskustvo rijetko među europskim čelnicima. Godine iskustva u razgovorima s Moskvom u sklopu suspendiranog Vijeća NATO-Rusija učinile su ga utjecajnim glasom o budućnosti saveza i prijetnjama s kojima se suočava.
"Jer možemo"
Pavel je rekao da se, nakon ilegalne ruske aneksije Krima 2014. godine, Moskva naučila kako NATO funkcionira i "razvila stil ponašanja kojim gotovo doseže prag za članak 5, ali ga uvijek drži malo ispod te razine". Članak 5. ugovora NATO-a navodi da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Pavel je ispričao kako su se ruski vojni čelnici ponekad rugali paralizi saveza u donošenju odluka.
"Kada sam ih pitao zašto izvode te provokativne akcije u zraku, bliske susrete ili prelete iznad ratnih brodova u Crnom ili Baltičkom moru, znate što su mi rekli? "Jer možemo". To je upravo vrsta ponašanja koju smo im dopustili", rekao je.
Ovog tjedna borbeni zrakoplov NATO-a oborio je bespilotnu letjelicu iznad Estonije, a slični incidenti poremetili su svakodnevni život u Latviji i Litvi. U većini slučajeva vjeruje se da se radilo o ukrajinskim dronovima koji su ciljali Rusiju, a koje je elektroničko ratovanje omelo i preusmjerilo prema teritoriju NATO-a. Rusija, s druge strane, optužuje baltičke države da surađuju s Ukrajinom u pokretanju napada dronovima sa svojih teritorija, što one oštro niječu.
Asimetrične mjere kao odgovor
"Nakon aneksije Krima, mnogo smo puta raspravljali o potencijalnom nastavku agresije, ali moj najveći strah nije bila otvorena vojna agresija protiv zemlje NATO-a, već provokacija ispod praga članka 5.", izjavio je Pavel. Dodao je da, ako neki europski čelnici "uvijek preferiraju diplomatsko rješenje, iako Rusi ne pokazuju spremnost za takvo", NATO riskira da postane podijeljen i nesposoban za djelovanje.
"Rusija, nažalost, ne razumije lijepe riječi. Oni uglavnom razumiju jezik sile, idealno popraćen akcijom... ako se kršenja zračnog prostora NATO-a nastave, morali bismo donijeti odluku o obaranju bespilotne ili letjelice s posadom", naglasio je.
Pavel je rekao da bi savez trebao razmotriti i "asimetrične" mjere "koje ne ubijaju ljude, ali su dovoljno osjetljive da Rusija shvati da to nije put kojim bi trebala ići". Kao primjere naveo je "gašenje interneta ili satelita - vidjeli ste kakvu je razliku Starlink napravio na bojištu - ili isključivanje ruskih banaka iz financijskog sustava".
Kritike na račun SAD-a i Europe
Pavel je izrazio frustraciju zbog "nedostatka odlučnosti Sjedinjenih Država da nastave vršiti pritisak na Rusiju", iako je izbjegao izravnu kritiku Donalda Trumpa. Prethodno je za češke medije izjavio: "Trump je u posljednjih nekoliko tjedana učinio više na potkopavanju vjerodostojnosti NATO-a nego što je Vladimir Putin uspio u mnogo godina." Sada je odbio komentirati tu izjavu, rekavši kako ne misli da bi "bilo kakva izravna kritika Sjedinjenih Država u ovom trenutku pomogla".
Također je kritizirao neuspjeh Europe da definira vlastitu politiku prema Rusiji i mogući poslijeratni sigurnosni poredak. "Umjesto toga, uglavnom čekamo što će doći iz Washingtona", rekao je. "A čak bi i SAD mogao biti sretniji da je Europa aktivnija. Ako ne dođemo s vlastitim prijedlozima, onda izgledamo slabo ili dezorijentirano."
Smatra da je najbolji trenutak za jači pritisak na Rusiju bio prošle godine, ali da je američko-izraelski rat protiv Irana pomogao Moskvi povećanjem njezinih prihoda od nafte.
Ipak, ustvrdio je da je Rusija i dalje u teškom položaju te da bi Europa i SAD trebali izvršiti "konačni pritisak" sankcijama kako bi je prisilili za pregovarački stol. "Ako se želite riješiti sankcija, što oni žele; ako želite započeti raspravu o europskoj sigurnosti, što ste više puta naznačili, mi smo spremni za to. Ali uvjet je jasan - prekid vatre i pregovori o miru u Ukrajini", poručio je.