NOVO istraživanje pokazuje da sve učestalije noćne more u kasnijoj životnoj dobi kod muškaraca mogu biti jedan od ranih znakova razvoja Parkinsonove bolesti.
Znanstvenici već neko vrijeme smatraju da uznemirujući snovi, posebice kod muškaraca, mogu na neki način biti povezani s neurološkim oboljenjima, ali ovo je prva studija koja je istražila jesu li ovi simptomi upozorenje na pojavu Parkinsonove bolesti ili njena nuspojava.
Stručnjaci su tijekom 12 godina pratili zdravstveno stanje 3818 muškaraca starije dobi te su otkrili da su oni s čestim noćnim morama imali dvostruko veću vjerojatnost razvoja ovog oboljenja. Većina dijagnoza pojave Parkinsonove bolesti zabilježena je unutar prvih pet godina istraživanja.
Rana dijagnoza - jedan od najvećih izazova kod Parkinsonove bolesti
Rezultati ukazuju na to da bi se starije odrasle osobe mogle testirati na Parkinsonovu bolest pomoću pitanja o sadržaju njihovih snova. Naime, jedan od najvećih izazova kod Parkinsonove bolesti je rana dijagnoza. Kod većine ljudi dijagnosticira se kada su već izgubili između 60 do 80 posto neurona koji otpuštaju dopamin.
Rano otkrivanje moglo bi spriječiti moguću pojavu fizičkih simptoma, poput drhtanja, ukočenosti i usporenosti, piše Science Alert.
"Iako je učinkovito rano dijagnosticirati Parkinsonovu bolest, vrlo je malo pokazatelja rizika, a mnogi od njih zahtijevaju skupe ili nespecifične bolničke testove. Iako su u ovome području potrebna dodatna istraživanja, ako osobe starije dobi počnu imati noćne more, nastale bez ikakvog očitog uzroka, trebali bi posjetiti liječnika", rekao je neurolog Abidemi Otaiku sa Sveučilišta Birmingham u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Znanstvenici već godinama istražuju poveznicu između ciklusa spavanja i Parkinsonove bolesti. Otprilike četvrtina pacijenata s Parkinsonom prijavljuje česte uznemirujuće snove od trenutka postavljanja dijagnoze, a neki navode da su imali noćne more i do 10 godina prije dijagnoze.
Dosadašnje studije pokazuju da osobe s Parkinsonovom bolešću imaju četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti česte noćne more od opće populacije. Također imaju veću vjerojatnost da razviju i druge poremećaje spavanja.
Rani znak ili nuspojava?
Do sada nije bilo jasno jesu li ovi simptomi nuspojave Parkinsonove bolesti ili joj prethode, a najnovije istraživanje donekle je odgovorilo na ovo pitanje.
Ispitanici koji su tijekom studije sami prijavili česte uznemirujuće snove imali su dva puta veću vjerojatnost da će razviti Parkinsonovu bolest tijekom narednih 12 godina. Štoviše, u prve četiri godine istraživanja česti uznemirujući snovi bili su povezani sa šesterostrukim povećanjem rizika od razvoja neurološke bolesti.
Bez daljnjih istraživanja za mjerenje moždane aktivnosti tijekom spavanja teško je reći što se događa na biološkoj razini kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću koji imaju noćne more. Muškarci s tim oboljenjem imaju više uznemirujućih snova od žena s istom bolešću, a razlog tome još nije poznat.
Žene češće nego muškarci imaju noćne more u ranijem razdoblju života, ali ih muškarci nakon 65. godine počinju sustizati. Možda kako muški mozak stari dolazi do promjena u frontalnom korteksu, koji regulira emocije tijekom spavanja. No za konačan odgovor bit će potrebna daljnja istraživanja.
Studija naziva Distressing Dreams and Risk of Parkinson's Disease objavljena je u časopisu EClinicalMedicine.