Prva ljudska misija na Mjesec u više od 50 godina, Artemis II, mogla bi biti lansirana već u prvom tjednu veljače. Ova desetodnevna misija odvest će četvero astronauta na put oko Mjeseca, potencijalno dalje u svemir nego što je itko ikada putovao, piše BBC.
NASA-in planirani period za lansiranje otvara se 6. veljače i traje do proljeća, a američka svemirska agencija cilja da raketa poleti prije kraja travnja. Točan datum bit će potvrđen nakon završnih provjera goleme rakete Space Launch System (SLS), kapsule Orion koja prevozi posadu. Misija će biti lansirana iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi.
Četveročlanu posadu Artemisa II čine NASA-ini astronauti: zapovjednik Reid Wiseman, pilot Victor Glover i specijalistica misije Christina Koch. Pridružit će im se i Jeremy Hansen iz Kanadske svemirske agencije kao drugi specijalist misije. Ovo će biti prvi let rakete SLS i kapsule Orion s ljudskom posadom.
Nakon ulaska u orbitu, astronauti će temeljito testirati ponašanje svemirske letjelice Orion. To uključuje i ručno upravljanje kapsulom kako bi se uvježbali manevri potrebni za buduća slijetanja na Mjesec. Zatim će se uputiti na točku tisućama kilometara iza Mjeseca kako bi ispitali Orionove sustave za održavanje života, pogon, napajanje i navigaciju.
Posada će također biti medicinski ispitana. Tijekom misije radit će u maloj kabini u bestežinskom stanju, izloženi višoj, ali sigurnoj razini radijacije. Po povratku na Zemlju, čeka ih izazovan ulazak kroz atmosferu i slijetanje u Tihi ocean uz zapadnu obalu SAD-a.
Svrha ove misije je pripremiti teren za Artemis III, koja bi trebala spustiti astronaute na Mjesec. NASA navodi da se lansiranje Artemisa III neće dogoditi "prije 2027. godine", no stručnjaci smatraju da je 2028. realniji datum. Još uvijek nije donesena konačna odluka o tome koja će se svemirska letjelica koristiti za slijetanje - hoće li to biti SpaceX-ov Starship ili letjelica koju dizajnira Blue Origin Jeffa Bezosa.
Također, nova svemirska odijela američke tvrtke Axiom još nisu spremna. Kada Artemis III konačno poleti, cilj će biti južni pol Mjeseca, a dugoročni plan je uspostava trajne ljudske prisutnosti na Mjesecu.
Artemis program predviđa i gradnju Gatewaya, male svemirske postaje u Mjesečevoj orbiti, koja će započeti s misijama Artemis IV i V. U budućnosti se planira više slijetanja, dodavanje novih modula na Gateway i korištenje robotskih rovera na površini. U projekt će se uključiti i više zemalja, s ciljem da ljudi dugoročno žive i rade na Mjesecu i oko njega.
SAD nije jedina zemlja s lunarnim ambicijama. Europski i japanski astronauti trebali bi se pridružiti kasnijim misijama Artemis. Kina razvija vlastitu letjelicu i cilja na prvo slijetanje blizu južnog pola Mjeseca do 2030. godine.
Rusija također govori o slanju kozmonauta i izgradnji male baze između 2030. i 2035., iako sankcije i tehnički problemi čine taj raspored vrlo optimističnim. Nakon uspješnog slijetanja svoje letjelice Chandrayaan 3, i Indija je izrazila ambiciju da pošalje svoje astronaute na Mjesec do 2040. godine.
Posljednja misija s ljudskom posadom na Mjesec bila je Apollo 17 u prosincu 1972. godine. Ukupno su 24 američka astronauta putovala na Mjesec tijekom programa Apollo, a njih 12 je hodalo njegovom površinom.
Primarni cilj tadašnje svemirske utrke bio je pobijediti Sovjetski Savez. Nakon što je to postignuto, politički i javni interes je opao, a s njim i financiranje.