NACIJA CHEROKEEJA, najmnogoljudnije od svih plemena američkih Indijanaca, na referendumu je izglasalo novi ustav kojim se članstvo u Naciji ograničava isključivo na potomke samih Cherokeeja, a iz Nacije isključuju potomci bivših crnih robova u njihovom vlasništvu.
Cherokeeji - organizirani u veliki plemenski savez na jugoistočnom dijelu današnjih SAD - su početkom 19. stoljeća bili poznati kao jedno od "Pet civiliziranih plemena", odnosno, po velikoj svojoj sklonosti da preuzimaju tehnologiju i običaje europskih kolonista. Tako su Cherokeeji jedino pleme koje je stvorilo vlastito pismo, tiskare, knjige, moderno poljodjelstvo i gradove.
Međutim, od svojih bijelih susjeda na jugu današnjih SAD Cherokeeji su također preuzeli i običaj korištenja ropske radne snage. Kada su tijekom zloglasnog "Puta suza" Cherokeeji iz svoje domovine protjerani u današnju Oklahomu, sa sobom su dovukli i robove, a za vrijeme građanskog rata bili su na strani Juga.
Danas su Cherokee jedno od najbolje organiziranih plemena, s vrlo dobrim sustavom socijalne i zdravstvene zaštite, kao i visokim stupnjem političke autonomije.
Posljednjih godina se postavilo pitanje trebaju li se kao Cherokeeji - odnosno osobe koje na temelju toga uživaju prava u Naciji - priznati potomci crnih robova. Prošle godine je Vrhovni sud Cherokeeja presudio u korist potomaka crnih robova, ali je današnjim referendumom s 76,6 % glasova promijenjen ustav kojim je članstvo plemena rezervirano isključivo za Cherokeeje.
Poglavica Chad Smith je izrazio zadovoljstvo referendumom, prikazavši ga kao "izraz demokracije". S druge strane je Taylor Keen, član Plemenskog vijeća i protivnik ustavnih promjena, rekao referendum opisao kao "žalostan dan u povijesti Cherokeeja".
D.A.
Foto: AFP