Nakon povijesne godine u kojoj je cijena zlata skočila za nevjerojatnih 60 posto i srušila više od 50 rekorda, ulagači se sada s nestrpljenjem pitaju može li ovaj plemeniti metal nastaviti svoj zlatni niz i u 2026. godini. Iako je zlato uvjerljivo nadmašilo sve glavne klase imovine i na putu je da zabilježi najbolju godinu od 1979., stručnjaci su podijeljeni oko budućnosti - dok jedni vide dodatan prostor za rast, drugi upozoravaju na moguće rizike, piše Euronews.
Za razliku od prijašnjih godina, rast u 2025. nije potaknuo jedan događaj, već savršena oluja više faktora. Kontinuirana potražnja središnjih banaka, tinjajuće geopolitičke napetosti, rastuća trgovinska neizvjesnost, niže kamatne stope i slabljenje američkog dolara - sve se to poklopilo i stvorilo ogroman pritisak na potražnju za zlatom kao sigurnim utočištem.
Prema izvješću Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council), geopolitika je doprinijela s oko 12 postotnih bodova ovogodišnjem rastu, dok su slabiji dolar i niže kamate dodali još 10. Tržišni zamah i pozicioniranje ulagača donijeli su devet bodova, a gospodarska ekspanzija dodatnih 10. Uz to, središnje su banke nastavile s agresivnom kupnjom, držeći potražnju znatno iznad pretpandemijskih razina.
Gledajući prema 2026., Svjetsko vijeće za zlato očekuje da će mnogi od pokretača rasta iz 2025. i dalje biti prisutni. Ipak, upozoravaju da je početna točka sada bitno drugačija. Za razliku od početka 2025., cijene zlata već su uračunale ono što WGC naziva "makroekonomskim konsenzusom" - očekivanja stabilnog globalnog rasta, umjerenog smanjenja kamatnih stopa u SAD-u i stabilnog dolara.
U takvom okruženju, smatraju da je zlato pošteno vrednovano. Stoga, u svom osnovnom scenariju, WGC predviđa da će se cijena zlata u 2026. kretati unutar uskog raspona, s mogućim rastom ili padom od najviše 5 posto. Međutim, Vijeće je predstavilo i tri alternativna scenarija koja bi mogla oblikovati drugačiji put.
U slučaju "plitke ekonomske recesije", obilježene slabijim rastom i dodatnim rezanjem kamata, zlato bi moglo porasti između 5 i 15 posto. U dubljoj krizi, odnosno "silaznoj spirali", rast bi mogao doseći između 15 i 30 posto zbog agresivnog monetarnog popuštanja i bijega ulagača u sigurna utočišta. S druge strane, ako politike Trumpove administracije uspiju ponovno potaknuti rast, to bi ojačalo dolar i podiglo prinose. U tom "medvjeđem" scenariju, cijena bi mogla pasti između 5 i 20 posto.
Unatoč umjerenijim prognozama WGC-a, velike investicijske banke i dalje su optimistične. J.P. Morgan Private Bank predviđa cijenu između 5.200 i 5.300 dolara po unci, navodeći snažnu i kontinuiranu potražnju. Goldman Sachs cilja na oko 4.900 dolara, potaknut kupnjom središnjih banaka. Deutsche Bank nudi širok raspon od 3.950 do 4.950 dolara, s osnovnim scenarijem oko 4.450 dolara, dok Morgan Stanley očekuje cijenu blizu 4.500 dolara, uz upozorenje na kratkoročne oscilacije.
Ovaj optimizam temelji se na nastavku gomilanja zlata od strane središnjih banaka, posebno na tržištima u nastajanju, kao i na činjenici da su mnogi institucionalni ulagači još uvijek nedovoljno izloženi plemenitom metalu. Ipak, postoje i rizici. Snažniji oporavak američkog gospodarstva ili povratak inflacije mogli bi natjerati Federalne rezerve na odgodu smanjenja kamatnih stopa, što bi ojačalo dolar i naštetilo zlatu.
Iako se ponavljanje spektakularnog skoka od 60 posto iz 2025. čini malo vjerojatnim, zlato ulazi u 2026. na čvrstim temeljima. Ključni pokretači poput makroekonomske neizvjesnosti, diversifikacije rezervi središnjih banaka i uloge zlata kao zaštite od nestabilnosti ostaju netaknuti.
U svijetu koji je sve više obilježen nepredvidivošću, zlato ulagačima i dalje nudi ne samo potencijal za povrat, već i prijeko potrebnu otpornost. Njegova uloga strateškog sidra u nesigurnim vremenima daleko je od umanjene.