Koliko su rasle cijene hrane zadnjih godinu dana?

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

RAST cijena još je uvijek jedna od glavnih ekonomskih tema, skoro dvije godine nakon početka velikog rasta inflacije uslijed poremećaja koje su stvorili protupandemijske mjere te rat u Ukrajini. U većini država se rast cijena smanjio gotovo do prirodne razine od 2 posto, ali u Hrvatskoj je pad rasta cijena puno sporiji nego u većini drugih država EU. 

Pad stope inflacije ne znači da su cijene počele padati, samo da rastu sporije nego prije. Činjenica je da i cijene u Hrvatskoj rastu sporije nego na vrhuncu, u drugoj polovici 2022., ali je rast još uvijek prisutan i nije zanemariv. Kako hrana čini najveći dio mjesečnih troškova kućanstava u Hrvatskoj, pozornost je primarno usmjerena na to hoće li i koliko brzo prestati rasti cijene tih proizvoda. Naime, Hrvatska je četvrta u EU po visini rasta cijena hrane. 

Hrvatska pri vrhu EU po rastu cijena hrane

Prema podacima statističke agencije EU Eurostata, rast cijena hrane (bez pića i duhana) je u veljači ove godine u odnosu na veljaču prošle godine iznosio 2.7 posto u EU i 3.1 posto u eurozoni. Ali neke države još nisu uspjele staviti cijene hrane pod kontrolu, a među njih spada Hrvatska. 

Najveći rast cijena hrane je zabilježen u Malti (7.3 posto), zatim Grčkoj (6.5 posto), Španjolskoj (5.4 posto), pa Hrvatskoj (5.2 posto). Te zemlje još uvijek imaju velik problem s visokim rastom cijena hrane, koji usporava puno sporije nego u ostalim državama EU. U nekolicini su čak cijene hrane počele padati, ali uglavnom se radi o državama koje su bile rekorderi po rastu cijena hrane 2022. i 2023.

Koliko su rasle cijene kruha i žitarica?

Osim informacije koliko su u postotku rasle cijene hrane, može se pogledati i rast cijena po kategorijama. Primjerice, cijene ribe i morskih plodova su u Hrvatskoj rasle za 3.2 posto i to je jedna od rijetkih kategorija u kojima Hrvatska nije pri vrhu po rastu cijena. 

Cijene kruha i žitarica među prvima su jako narasle kao posljedica rata u Ukrajini, iako je početak rasta cijena tih proizvoda bio vidljiv još sredinom 2021. No cijene su se smirile, na razini EU su u veljači bile samo 2.1 posto veće nego prošle godine.

S druge strane je Hrvatska, jedna od rijetkih zemalja koje još uvijek imaju problem s rastom cijena kruha i žitarica, među pet najvećih u EU. Rekorder je Malta s rastom od 6.3 posto, zatim Slovačka sa 6 posto te Bugarska, Hrvatska i Poljska s 4.8 posto. 

Hrvatska treća u EU po rastu cijena mesa

Prema rastu cijena mesa je Hrvatska treća. Rast na godišnjoj razini u veljači je iznosio 7.1 posto, najviše u EU nakon Bugarske (8.2 posto) i Rumunjske (7.7 posto). Na razini EU je rast cijena mesa bio 3.3 posto, na razini eurozone 3.1 posto. 

Izgleda da je visok rast cijene mesa regionalni problem jer je, osim u Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj, najveći bio u Srbiji (9 posto) i Crnoj Gori (8.1 posto), koje su izostavljene iz tablice jer nisu dio EU. 

Cijene voća snažno rastu u cijeloj EU

U kategoriji proizvoda mlijeko, jogurt i sir je u Hrvatskoj zabilježen pad cijena od 2.3 posto, veći nego na razini cijele EU (-0.9 posto). No cijene voća snažno su rasle, 6.3 posto u EU i 5.2 posto u eurozoni. Najveći rast je imala Grčka (12.2 posto), zatim Cipar (12 posto), Slovačka (11.9 posto) i Italija (12.02 posto). I Hrvatska je imala snažan rast, 7.7 posto. 

Hrvatska je rekorder po rastu cijena povrća

U skupini povrće je Hrvatska apsolutni rekorder EU po rastu cijena, s rastom od 12.9 posto u veljači ove godine na godišnjoj razini. Rast je posebno velik ako se usporedi s prosjekom EU, koji je iznosio 1.2 posto, i prosjekom eurozone od 0.7 posto. Druga po rastu cijena povrća je Irska (9 posto), a treća Grčka (6.5 posto). 

Jako poskupjeli kava i vino

Visok je rast cijena u Hrvatskoj bio i u kategoriji pića. Tako je druga po rastu cijene kave, 7.4 posto u godinu dana. Za usporedbu, na razini cijele EU i eurozone skoro nije bilo rasta cijene tog napitka, tj. tek za 1.3 posto u EU i 0.4 posto eurozoni. 

Od pića se može još izdvojiti čaj, čija je cijena u Hrvatskoj rasla 10.2 posto (4. najveća u EU), a Hrvatska je, sa 7.8 posto, četvrta u EU i po rastu cijena alkohola. Najviše je to rezultat rasta cijene vina za 10.1 posto (drugi najveći u EU), a pivo je poskupjelo za 6.6 posto. 

Usluge nisu jedini razlog tvrdoglavo visoke inflacije

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je za sporo smanjivanje stope inflacije okrivio sektor usluga, što je u suštini točno, ali nije cijela istina. Osim usluga, tvrdoglavosti inflacije u Hrvatskoj pridonosi i rast cijena hrane, u čemu je pri vrhu EU. 

"U zadnjih godinu dana smo vidjeli, a vidi se i sada, da u Hrvatskoj glavni doprinos inflaciji dolazi iz područja usluga, a dolazak turističke sezone bi mogao to i dalje potencirati", izjavio je Vujčić, koji sudjeluje u konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija - održivo financiranje i razvoj gospodarstva. Tom izjavom je cjelokupna krivnja za rast cijena prebačena na turizam, čime se sugerira da je stvarna inflacija za građane manja od službeno objavljene, u koju spada i sektor usluga.

Prvi problem takvog tumačenja je da sektor usluga ne obuhvaća isključivo djelatnosti vezane za turizam pa rast cijena usluga nema efekt samo na turiste nego i na domaće građane. Podaci za veljaču ove godine pokazuju da su u uslugama stvarno najviše rasle cijene. U kategoriji restorani i hoteli rasle su za 10.4 posto na godišnjoj razini, ali 4.9 posto rasle su u kategoriji rekreacija i kultura, a 5.4 posto u kategoriji obrazovanje. Između siječnja i veljače ove godine su čak usluge u rekreaciji i kulturi rasle više nego u restoranima i hotelima, 1.1 nasuprot 0.8 posto. 

Također, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je rast cijena pića i duhana te hrane u ožujku na godišnjoj razini iznosio 4.7 posto, što je manje nego rast cijena usluga (6.6 posto), ali ipak zabrinjavajuće visoko.

Guvernerovo tumačenje da kretanje cijena iz tromjesečja u tromjesečje raste samo u uslugama je također točno, ali prikriva činjenicu da rast cijena hrane u Hrvatskoj usporava puno sporije nego u svim državama EU osim Malte, Grčke i Španjolske. 

Hrvatska je već u vrhu EU po rastu cijena, to prošle godine nije bio slučaj

Osim turističke sezone koja će povećati ili usporiti pad inflacije, održavat će ju i nagli rast plaća zaposlenih u javnom sektoru. Za 240 tisuća zaposlenih praktički odjednom rastu plaće i do 40 posto, a to će dovesti do jako velikog i naglog priljeva novca koji će se početi trošiti. Ako se plaćama dodaju povećanja drugih materijalnih prava, kao što su rast božićnice s 232 eura na 300 eura, uvođenje uskrsnice i privremeni dodatak, cijena reforme će samo ove godine iznositi 1.63 milijarde eura.

Iluzorno je očekivati da će trgovci početi snižavati cijene u takvoj situaciji. Moguće je da će Hrvatska ostati jedna od dvije države EU s najvećim rasom cijena iako je na kraju prošle godine bila sedma, a početkom 2023. deseta. Ukupno je rast cijena zadnje dvije godine u Hrvatskoj bio manji nego u državama istoka EU, ali će u narednim mjesecima Hrvatska imati veći rast cijena od njih. 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.