Cijene nafte približile su se danas razini od 79 dolara, budući da se fokus trgovaca ponovo usmjerio na prijetnju eskalacije napetosti na Bliskom istoku i na procjene da će vodeći proizvođači izbacivati na tržište manje barela i u 2024.
Na londonskom tržištu, cijena barela nakon podneva bila je viša za 1.34 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju i iznosila je 78.76 dolara. Na američkom tržištu, barelom se trgovalo po 1.20 dolara višoj cijeni, od 74.1 dolara.
U četvrtak je tržišta uznemirio nagli rast zaliha u SAD-u u prošlom tjednu, za 3.6 milijuna barela, prema vladinim podacima, raspirivši zabrinutost za potražnju, i to u razdoblju rekordne proizvodnje.
SAD će u ovoj godini proizvoditi 1.4 milijuna barela dnevno, s udjelom u opskrbi iz neovisnih proizvođača od 66 posto, navela je u najnovijem izvješću Međunarodna agencija za energiju (IEA). Trgovce brine i veći broj zahtjeva za isplatu naknada za nezaposlene i posustajanje američke industrijske proizvodnje.
Kineske rafinerije ublažit će tempo prodaje?
Na tržištu istodobno procjenjuju da će kineske rafinerije ublažiti tempo prodaje u zadnjim mjesecima godine zbog slabije potražnje za gorivom i nižih marži.
U petak su neki analitičari posumnjali da su rasprodaje bile pretjerane, osobito s obzirom na eskalaciju napetosti na Bliskom istoku koja bi mogla poremetiti opskrbu naftom, i na poruku SAD-a da će biti odlučniji u sankcijama Iranu.
Trgovce je ohrabrilo i zamjetno posustajanje inflacije u EU i eurozoni u listopadu, prema izračunima Eurostata, što bi moglo poduprijeti potražnju.
Brojni analitičari istodobno očekuju da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, u prvom redu Saudijska Arabija i Rusija, smanjivati opskrbu i u idućoj godini, budući da je cijena barela u Londonu kliznula ispod 80 dolara.
OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u četvrtak pojeftinio za 2.60 dolara, na 82,22 dolara.