Britanci se suočavaju sa sve glasnijim pozivima da povuku svoje vojne baze s Cipra, dok lokalno stanovništvo pojačava prosvjede protiv objekata koje smatra prijetnjom svojoj sigurnosti nakon dosad neviđenog napada dronom na bazu RAF Akrotiri, piše Guardian.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Bijes je vidljiv na ulicama Nikozije, glavnog grada, gdje su prosvjednici uz povike "van s bazama smrti" jučer marširali prema predsjedničkoj palači iz kolonijalnog doba. Strahuje se da bi sredozemna država mogla biti uvučena u širi sukob s Iranom.
"One su opasnost za našu sigurnost i nikada nisu ni trebale biti ovdje. Želimo da se zatvore", rekao je Mathaios Stavrinides, kritizirajući postojanje baza koje su uspostavljene u sklopu sporazuma o neovisnosti otoka.
Rastuće protivljenje dolazi u trenutku kada je ciparski ministar vanjskih poslova Konstantinos Kombos izjavio za Guardian da je dron iranske proizvodnje koji je pogodio zračnu bazu lansiran iz Libanona, zemlje u kojoj djeluju iranski saveznici Hezbolah i postrojbe Iranske revolucionarne garde.
Manje od 12 sati nakon što je letjelica s eksplozivom prije tjedan dana udarila u objekt, još dva borbena drona presretnuta su nedaleko od otoka. I oni su lansirani iz Libanona, zemlje smještene oko 225 kilometara jugoistočno od Cipra.
"U ovom trenutku činjenica je da moramo gledati prema libanonskom pravcu. Moramo biti vrlo oprezni. Moramo se pobrinuti da sustavi koji su na snazi pokrivaju sve moguće prijetnje", rekao je Kombos.
Ciparski dužnosnici tvrde da su još prošle godine u razgovorima s Londonom više puta upozoravali na prijetnju britanskim bazama. Ta upozorenja nisu bila shvaćena ozbiljno.
RAF Akrotiri glavno je britansko uporište za operacije na Bliskom istoku i smatra se daleko najvažnijim teritorijem koji je Velika Britanija zadržala 1960., kada je u zamjenu za neovisnost Cipra zadržala oko 3% površine otoka.
"Dosljedno smo upozoravali da bi baze mogle postati meta ako se regionalna situacija razvije u određenom smjeru. To je zabrinutost koju smo stalno iznosili, ali ishod tih razgovora jasno se vidi iz onoga što se dogodilo u nedjelju navečer", naveo je Kombos.
Dodao je da bi brzo raspoređivanje ratnih brodova i zračnih snaga nekoliko europskih država, što je vojna pomoć koja je stigla na zahtjev Cipra, trebalo ojačati obranu tih objekata.
Velika Britanija poslala je helikoptere Royal Navy Wildcat koji mogu obarati zračne prijetnje, uz "iznimno brze" borbene zrakoplove F-35 koji su stigli prošlog mjeseca. Uskoro bi trebao stići i razarač HMS Dragon, koji se trenutačno popravlja i modernizira u Portsmouthu.
"Ne želimo samo gomilati vojna sredstva. Želimo sredstva koja su korisna", rekao je Kombos. Istaknuo je da se obrambeni planovi provode na razini cijelog Cipra, a ne samo u vojnim objektima na teritoriju pod britanskim suverenitetom.
Iako je sigurnosni prsten oko otoka bez presedana, Kombos je potvrdio da će njegova vlada nastaviti inzistirati na članstvu u NATO-u, što Turska godinama blokira. "U međuvremenu pokušavamo osigurati da imamo kapacitet da se, koliko god je moguće, povežemo s NATO-ovim sustavima i strukturama, iako nismo članica saveza", naveo je.
Dok se ciparska vlada suočava s najtežom sigurnosnom krizom od 1974., kada je pokušaj ujedinjenja s Grčkom potaknuo tursku invaziju, predsjednik Nikos Christodoulides poručio je da zemlja nema namjeru sudjelovati u vojnim operacijama. Također je rekao da "ništa nije isključeno" kada je riječ o budućnosti britanskih vojnih objekata.
U petak kasno navečer ciparski ministar obrane Vasilis Palmas otkrio je da je dron sličan modelu Shahed uspio izbjeći detekciju i probiti se do baze RAF Akrotiri jer je letio "na visini od 1000 metara i brzinom od 145 do 160 kilometara na sat", prenisko i prebrzo da bi ga radar lako uočio.
Bijes zbog baza dodatno je potaknut ne samo dugotrajnim nezadovoljstvom zbog objekata koji se smatraju ostacima kolonijalnog carstva nego i promjenom službenih objašnjenja o tome što se točno dogodilo u RAF Akrotiriju.
Stavrinides, držeći veliki transparent s natpisom "Cipar nije vaša lansirna platforma", rekao je: "Isprva su nam rekli da je pogođena pista, zatim su se pojavile fotografije uništenog hangara, a onda smo saznali da se taj hangar koristi za američku vojnu opremu, konkretno špijunske zrakoplove U-2 koji su tamo stacionirani."
"To je laž na laž. Sve što nam kažu moramo uzeti s velikom dozom sumnje, i zato će se ovi prosvjedi nastaviti", najavio je.