VREMENSKE prilike čak i u 21. stoljeću mogu utjecati na ratne poteze; odnosno one mogu biti faktor i pri ruskoj invaziji na Ukrajinu. Stoga su se mnogi Ukrajinci, ali i ruski generali, upitali - Je li rasputitsa došla prerano?
Rasputitsa je zapravo ruski izraz za blatno vrijeme tijekom proljeća kada putovanja po Rusiji i Ukrajini postaju otežana. Obično se njegov utjecaj najviše osjeti u ožujku, s prvim otapanjem snijega.
Do sada je u većem dijelu Ukrajine ova zima bila neuobičajeno blaga. Vojni analitičari raspravljaju o tome bi li nastavak blage zime mogao utjecati na planove za rusku invaziju. Istina, Kremlj je više puta zanijekao da ima bilo kakvu namjeru napasti Ukrajinu, no s druge strane okupio je više od 100.000 ruskih vojnika blizu granica Ukrajine, zajedno s tenkovima i balističkim projektilima.
"Putin će morati malo pričekati dok se tlo ne zamrzne"
Na videosnimkama s društvenih mreža koje prikazuju nekoliko područja na kojima su raspoređene ruske snage, vidi se meko i poplavljeno tlo te obilje blata. Podaci iz svemirskog programa Copernicus pokazuju da je veći dio istočne Europe u siječnju imao natprosječne temperature. U Ukrajini su, primjerice, temperature bile između 1 i 3 stupnja više od prosjeka u posljednjih 30 godina.
Copernicus također navodi da je u siječnju "istočna Europa bila pretežno vlažnija od prosjeka" i da je tlo u Ukrajini također bilo vlažnije od uobičajenog – što znači manje mraza i više blata. Procjena SAD-a je da bi ruskim snagama bilo lakše provesti napad pri nižim temperaturama.
"Putin će morati malo pričekati dok se tlo ne zamrzne kako bi mogao ići dalje", rekao je prošlog mjeseca američki predsjednik Joe Biden.
General Mark Milley kazao je krajem siječnja na sastanku u Pentagonu da pri zamrzavanju tla u Ukrajini "dolazi do optimalnih uvjeta za terenska vozila". No, politologinja Dara Massicot iz organizacije RAND Corporation rekla je da zamrznuti teren nije odlučujući faktor, mada bi to bio olakšavajući čimbenik za ruske snage.
"Važno je imati na umu da struktura tla ne utječe na precizno navođene rakete i zračne napade. Ruska vojska se znatno poboljšala tijekom posljednjeg desetljeća. Zračne snage usavršile su ciljanje i komunikaciju, a mnogi piloti stekli su borbeno iskustvo u Siriji. Ruska vojska trenira tijekom cijele godine tako da ima iskustva s različitim vremenskim uvjetima", smatra Massicot.
Na ruske tenkove, od kojih je stotine sada nadomak ukrajinske granice, ne utječe previše vlažno tlo, iako bi vjerojatno brže napredovali preko zaleđenog terena.
Različita terenska područja i faze napada
Nije na svim mjestima ista struktura tla. Istočna Ukrajina se većinom sastoji od poljoprivrednih zemljišta, što je idealan teren za tenkove. No, na sjevernoj granici s Bjelorusijom ima ogromnih močvarnih područja koja mogu predstavljati velik izazov za kopnene ruske snage, piše CNN.
Također, mnogo toga ovisi i o vrsti i razmjeru vojnih operacija. U ranim fazama invazije, zračni i raketni napadi mogli bi biti važniji od onih kopnenih. Rusija je u posljednjih mjesec dana u blizinu Ukrajine premjestila znatan broj balističkih projektila Iskander, koji imaju domet od oko 450 km.
Pri zračnom napadu, koji bi imao za cilj napadati ukrajinske jedinice u pokretu, zrakoplovima će biti potrebno relativno vedro vrijeme. Niska razina naoblake ometa zračne operacije, kao i satelitsko izviđanje, i mogla bi otežati posao zračnim snagama Rusije.
No, to je dvosjekli mač. Jaka naoblaka tijekom noći omogućila bi Rusiji da neprimijećeno premjesti svoje trupe; odnosno njeni vojnici ne bi bili toliko uočljivi avionskim izvidnicama. Odluči li se Kremlj za napad, za njega bi optimalno bilo razdoblje lošeg vremena s vedrim periodima.
Situacija s naoblakom bila bi značajan faktor i za Ukrajinu. Ako se odluči za obrambenu taktiku, trebat će joj obavještajni podaci SAD-a i NATO-a kako bi mogla usredotočiti ograničene resurse na ključne točke.
Klimatske promjene
Svitlana Krakovska, voditeljica Laboratorija za primijenjenu klimatologiju Ukrajinskog hidrometeorološkog zavoda, kazala je da postoji jasna veza između klimatskih promjena i sve blažih zima u Ukrajini. To je posebno izraženo u istočnoj Ukrajini, gdje su zimske temperature u prosjeku oko 3 stupnja više nego što su bile 1960-ih.
"Prije trideset godina imali bismo u istočnoj Ukrajini tijekom zimske sezone najmanje tri mjeseca snježnog pokrivača te pet mjeseci noćnog mraza. U 2020. zapravo uopće nismo imali zimu, samo nekoliko dana je bilo ispod nule, a snijega nismo imali puno, samo malo", rekla je Krakovska.
Ruskog predsjednika Vladimira Putina u prošlosti nisu previše zabrinjavale klimatske promjene. 2003. godine je rekao da klimatske promjene možda i nisu tako loše u hladnoj zemlji kao što je njihova te da "2 do 3 stupnja više ne bi škodilo". No, nedavno je priznao da globalno zatopljenje nanosi štetu i ruskom okolišu, a sada bi ono moglo utjecati na planove njegovih generala.
Lokalni meteorolozi predviđaju blagu veljaču u Ukrajini, s većinom dnevnih temperatura znatno iznad nule i povremenim naletima sunčanog vremena.