PREMA nedavnom izvještaju Bank of Americe, ako ste investirali jedan dolar u bitcoin na početku ovog desetljeća, on bi danas vrijedio više od 90.000 dolara, prenosi CNN.
Bitcoin (XBT) se trenutačno procjenjuje na oko 7.000 dolara. Iako je to znatno niže od maksimalne cijene koju je postigao prije dvije godine (20.000 dolara), znatno je više od nekoliko penija koliko je jedan bitcoin koštao prije 10 godina.
Bitcoin je i dalje visoko rizična investicija, ali je tijekom posljednjeg desetljeća postao najpopularnija i naširoko prihvaćena kriptovaluta. Sve je više mjesta gdje se bitcoin prihvaća kao sredstvo plaćanja, a nekoliko investicijskih kompanija i sve više mjenjačnica uvrštava bitcoin kao legitimnu valutu za trgovinu.
Facebook već duže vrijeme planira pokrenuti svoju digitalnu valutu pod imenom "Libra", što samo pokazuje da su kriptovalute sve zastupljenije i da će im sve više investitora poklanjati pažnju.
Izvještaj Bank of Americe navodi i nekoliko drugih zanimljivih činjenica o kretanju tržišta u prethodnom desetljeću. Nakon velike svjetske financijske krize krajem prethodnog desetljeća, tržište se oporavilo, akcije su rasle i dostigle nove visine usprkos trgovinskom ratu Sjedinjenih Američkih Država i Kine, usprkos napadu predsjednika Trumpa na federalne rezerve, neizvjesnosti oko Brexita i ekonomskog usporavanja Europe, kao i kontinuirano lošem stanju u Japanu.
Amerika na vrhu, Grčka i Mjanmar za izbjegavanje
I dok je bitcoin bio pravo investicijsko otkriće u ovom desetljeću, svatko tko je trgovao s kjatom (lokalnom valutom Mjanmara), nije se mnogo usrećio. Etnički sukobi, nasilje i nestabilnost nekadašnje Burme doprinijeli su da svatko tko je na početku 2010. uložio jedan dolar u kjat danas posjeduje nešto manje od pola centa.
Kada su akcije u pitanju, Grci su se neprekidno borili s dužničkom krizom u koju su zapali. Investicijski stratezi Bank of Americe Michael Hartnett i Tom Ricketts zabilježili su u izvještaju da jedan dolar uložen na grčko tržište kapitala u 2010. godini danas vrijedi svega sedam centi.
Burza Sjedinjenih Američkih Država bila je najbolja burza na svijetu. Jedan uloženi dolar u američke akcije na početku 2010. godine danas vrijedi oko 3,46 dolara, što je povećanje od blizu 25%. Američke obveznice također ne zaostaju – i njihova je vrijednost duplirana. S druge strane, susjed Grčke – Turska, doživjela je pad svojih obveznica u prethodnih 10 godina. Jedan uloženi dolar u turske obveznice danas vrijedi 61 cent. Mnoge obveznice više ne stvaraju nikakav prihod investitorima.
Negativne kamatne stope pogodovale su zlatu, ali je nafta devalvirana
Nekoliko središnjih banaka širom svijeta snizilo je kamatne stope toliko da su otišle ispod nule, a sve kako bi potaknule razvoj posrnulih ekonomija. Kao posljedica toga, iz Bank of Americe poručuju da je u 2019. godini globalni dug država uvećan na 17 bilijuna dolara, uz negativne prinose. U 2010. godini nijedna obveznica nije imala negativne prinose.
Brazilska središnja banka bila je najaktivnija u prethodnom desetljeću – čak je 49 puta smanjivala ili povećavala svoje kamatne stope od 2010. godine. S druge strane, banka Japana bila je "najmirnija", uz samo jedno smanjenje kamatnih stopa tijekom 2016. godine.
Kako su kamatne stope padale, investitori su se usredotočili na zlato. Jedan dolar uložen u zlato 2010. godine danas vrijedi 1,34 dolara. Nasuprot tome, investiranje u naftu nije se isplatilo – za jedan uložen dolar 2010. godine danas se mogu dobiti 74 centa.