TOPLINSKI val koji je zahvatio Hrvatsku početkom prošlog vikenda, a koji može biti opasan za zdravlje osjetljivijih ljudi, prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), vjerojatno će se nastaviti najmanje do sredine sljedećeg tjedna.
Kada DHMZ objavljuje takva upozorenja, a mediji ih prenose, dio ljudi u komentarima pod člancima i na društvenim mrežama uporno ponavlja kako u tome nema ništa čudno, jer je sličnih vrućina bilo i ranije. No, je li ih stvarno bilo?
Vrućine počinju sve ranije
Odgovor na to pitanje ne može se temeljiti na osobnim iskustvima i prisjećanjima, osobito ne na onima koja se protežu dvadesetak godina unazad, već na sustavnim, dugoročnim mjerenjima i ozbiljnim analizama meteorologa i klimatologa.
A one pokazuju da vrućine opasne po zdravlje u Hrvatskoj i dijelovima Europe sve češće počinju već u lipnju, na samom početku klimatološkog ljeta. Drugim riječima, ono što se nekad uglavnom povezivalo sa srpnjem i kolovozom, sada sve češće dolazi ranije i to sve intenzivnije, odnosno s višim temperaturama.
Prema DHMZ-u, slučajevi u kojima su već u lipnju bili ispunjeni kriteriji za opasnost od djelovanja toplinskog vala na zdravlje ljudi početkom 1990-ih bili su rijetki. Nakon 2000. sve se češće pojavljuju godine s izraženim lipanjskim toplinskim opterećenjem. Najviše se ističe 2003., godina velikog europskog toplinskog vala, no i lipanj 2025. pripada skupini izraženijih godina (grafikon gore).
Problem su i vruće noći
DHMZ pritom ističe da problem nisu samo vrući dani, nego i tople noći, one u kojima se zrak ne hladi dovoljno da bi se tijelo oporavilo od dnevnih vrućina. To može biti ozbiljan problem za bolesne, starije i djecu, osobito ako nemaju klima uređaje jer za njih nemaju sredstava ili zato što ih iz urbanističkih razloga ne mogu postaviti na svoje domove.
Nova DHMZ-ova analiza, koju potpisuju dr. sc. Sara Ivasić i Ivana Havrle Kozarić iz Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju, navodi da se toplinsko opterećenje u Hrvatskoj posljednjih godina sve češće javlja već na samom početku ljeta.
Toplinsko opterećenje znači da kombinacija dnevne i noćne temperature postaje naporna ili opasna za ljudski organizam. Naime, nije svejedno je li danju 34 °C ako se noću temperatura spusti na 16 °C ili ako se ne spusti ispod 24 °C. U prvom slučaju tijelo dobiva predah, dok nam je u drugom neugodno vruće i dok spavamo.
Zato DHMZ u procjeni opasnosti od toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje ne gleda samo maksimalnu temperaturu, dakle najvišu dnevnu vrijednost, nego i minimalnu temperaturu, najnižu vrijednost koja se najčešće mjeri noću ili rano ujutro.
Vrući dan, topla noć i toplinski val
Prema DHMZ-ovoj analizi tople noći su u unutrašnjosti rjeđe nego na Jadranu, no i njihova učestalost raste.
"U posljednje tri dekade zabilježen je porast broja vrućih dana, kao i toplih noći tijekom tri ljetna mjeseca. Vrući dan nije isto što i dan s toplinskim valom. Vrući dan znači da je maksimalna dnevna temperatura bila 30 °C ili viša. Toplinski val i upozorenje na zdravstveni rizik procjenjuju se složenije, uzimajući u obzir određene pragove minimalne i maksimalne temperature te njihovo trajanje i intenzitet", ističe DHMZ.
Raste broj vrućih dana
Drugi DHMZ-ov pokazatelj, broj vrućih dana u lipnju, također ide u istom smjeru. U priobalju ih je više nego u unutrašnjosti i gorju, što nije iznenađenje, no i tu su odstupanja posljednjih godina sve vidljivija.
Analiza podataka sa 60 meteoroloških postaja u Hrvatskoj pokazuje da je na čak 44 postaje, odnosno njih 73 %, lipanjski maksimum zabilježen u razdoblju od 2019. do 2025. godine. Posebno se ističu 2022. i 2025. godina, koje drže lipanjske temperaturne rekorde na po 13 postaja. Zatim slijede 2019. s rekordima na osam postaja te 2021. sa sedam postaja.
Raste i broj smrtnih slučajeva od vrućina
Jedan od omiljenih argumenata poricatelja ljudskog utjecaja na klimatske promjene jest da bi globalno zagrijavanje moglo biti korisno jer bi manje ljudi umiralo zimi.
No, studija objavljena 2025. u časopisu Nature Medicine procijenila je da je u Europi između 30. svibnja i 4. rujna 2022. bilo 61.672 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom te da u Europi porast broja takvih slučajeva "dosljedno premašuje" pad broja smrtnih ishoda povezanih s hladnoćom.
Jedna kasnija studija objavljena u npj Climate and Atmospheric Science procijenila je da se oko 56 % stope te smrtnosti može pripisati zagrijavanju uzrokovanom ljudskim djelovanjem. Prema najnovijoj velikoj procjeni za Europu, u ljeto 2024. od vrućine je umrlo oko 62.775 ljudi.
Toplinski valovi posebno su opasni zato što ubijaju tiho. Neki drugi ekstremi poput poplava i oluja pune naslovnice jer su njihovi učinci očiti i dramatični. Vrućina često ubija kroz opterećenja na srce, bubrege i pluća, te kroz dehidraciju i pogoršanje već postojećih bolesti.
23 od 30 najtežih toplinskih valova u 21. st.
Na globalnoj razini znanost je još jasnija. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) navodi, pozivajući se na Šesto izvješće IPCC-a, da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem od 1950-ih povećale učestalost i intenzitet toplinskih valova te da će ih svako dodatno zagrijavanje dodatno pojačati.
Copernicus, europska služba za klimatske promjene, navodi da je 23 od 30 najtežih toplinskih valova u Europi od 1950. do danas zabilježeno nakon 2000. godine. To je možda najjasniji odgovor na argument "bilo je vruće i prije".
Pritom treba istaknuti da se Europa zagrijava otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka, ponajviše zato što se kopno zagrijava brže od oceana, što dodatno pojačavaju promjene u atmosferskoj cirkulaciji, gubitak snijega i leda te smanjenje onečišćenja zraka koje je prije djelomično odbijalo Sunčevo zračenje.
Zašto se to događa?
Osnovna fizika u ovoj priči nije komplicirana. Staklenički plinovi, prije svega ugljikov dioksid i metan, poput staklenika reflektiraju i zadržavaju dio topline koju bi Zemlja inače lakše izračila u svemir.
To ne znači da svaki dan postaje topliji od prethodnog. Atmosfera je previše kaotična za takvu urednu krivulju. To znači da se cijela raspodjela temperatura postupno pomiče prema sve višim vrijednostima. Za ilustraciju pokušajte zamisliti kockicu za igru koja je malo otežana tako da se češće okreće šestica. Šestica se mogla okretati i prije, ali nakon dodavanja opterećenja to se zbiva češće.
Pripisivanje ekstrema klimatskim promjenama
Tu dolazimo do tzv. znanosti atribucije, odnosno pripisivanja. Naime, ne može se svaki ekstremni događaj - toplinski val, poplava ili oluja, izravno pripisati klimatskim promjenama. Njih je bilo i prije klimatskih promjena.
Znanost atribucije je grana klimatologije koja pokušava odgovoriti na pitanje koliko su klimatske promjene povećale vjerojatnost ili intenzitet nekog ekstremnog događaja. World Weather Attribution (WWA) , međunarodna skupina znanstvenika osnovana 2014., uspoređuje stvarni današnji svijet sa simuliranim svijetom kakav bi bio bez ljudskog utjecaja na klimu.
Njezini rezultati za toplinske valove prilično su dramatični. Primjerice, nakon ekstremne vrućine na pacifičkom sjeverozapadu SAD-a i Kanade 2021., procijenila je da su klimatske promjene taj toplinski val učinile najmanje 150 puta vjerojatnijim i za oko 2 °C toplijim.
U analizi toplinskih valova koji su u srpnju 2023. pogodili Sjevernu Ameriku, južnu Europu i Kinu, zaključila je da bi takva vrućina u tim dijelovima svijeta bila gotovo nemoguća bez ljudskog zagrijavanja planeta, te da je u južnoj Europi bila za oko 2,5 °C toplija nego što bi bila bez klimatskih promjena.