Falklandski otoci su izolirani arhipelag koji se nalazi gotovo petsto kilometara od južnoameričkog kopna, a Europljani su ih otkrili u 16. stoljeću. Otoci su bili pod francuskom, španjolskom i britanskom jurisdikcijom. Oni nisu bogati rudama i mineralima, niti su plodni za poljoprivredno gospodarstvo.
Vrijeme na ovim otocima moglo bi se opisati kao vrlo vjetrovito i kišovito. Oceanska klima onemogućava zadržavanje snijega, ali se isto tako nećete kupati na njihovim plažama kao što biste to radili na Mediteranu. Ukratko, Falklandski otoci ne predstavljaju nekakvu lukrativnu lokaciju gdje ćete pokrenuti biznis i obogatiti se. Ipak, britanska vlada je odlučno krenula u ponovno osvajanje otoka nakon što su 2.4.1982. argentinske vojne snage okupirale otoke.
Argentinska vlada u to vrijeme nije bila neka demokratski izabrana vlada, već banda vojnih lica i nebrojive paravojne skupine koje su ih dovele na vlast državnim udarom niti 10 godina ranije uz pomoć SAD-a.
U to vrijeme u Argentini se gase slobodni mediji, nestaju novinari i politički protivnici, a to dovodi do međunarodne izolacije Argentine i velike ekonomske krize. Kako bi skrenuli pažnju naroda s ekonomskih pitanja, argentinska vlada odlučuje se za vojni pothvat i okupaciju Otoka. Taj pothvat je bio kratak i uspješan, no uskoro dolazi britanski odgovor.
U Velikoj Britaniji tada je na čelu vlade Margaret Thatcher, premijerka koja je ostala upamćena po privatizaciji državnih poduzeća, što je u ondašnjoj Velikoj Britaniji izazvalo brojne reakcije i otpor. Britanci su znali da će lako osvojiti okolni morski prostor zbog svoje jake mornarice, no ključna stvar za osvajanje otoka bila je zaustaviti napade argentinskih zračnih snaga.
Britanci šalju vojsku na Falkland
Zato se prema Falklandu zaputio i veći broj nosača zrakoplova. Nakon što su osigurali prednost na moru i u zračnom prostoru, Britanci su se iskrcali kod San Carlosa i započeli kopneno osvajanje otoka. 14. lipnja osvojili su glavni grad Stanley i time okončali rat.
Posljedice ovog događaja možemo sažeti u dvije točke: prva se tiče argentinskog režima koji je pao godinu dana kasnije kada su održani demokratski izbori na kojima dobiva Raúl Alfonsín.
Ovaj događaj označava kraj vojnih diktatura u Argentini i povratak demokraciji, a time Argentina završava svoj period izolacije. Ekonomske prilike u zemlji neće procvjetati tek tako, a zemlja će također ulagati velike napore u istraživanje zločina počinjenih u vrijeme diktature i suočavanje s prošlošću.
Druga točka tiče se Velike Britanije koja potvrđuje svoj status jakog političkog igrača, pogotovo onog koji je spreman braniti ostatke svojih prekomorskih kolonija i teritorija. Popularnost Željezne Lady svakako proizlazi iz pobjede u ratu s Argentinom, što će potvrditi i idući izbori 1983. u kojima torijevci osvajaju još jedan mandat.
Argentina i danas svojata Otoke te je ovo bitan dio argentinskog političkog diskursa. Ipak, na referendumu održanom 2013. godine populacija na Otocima gotovo jednoglasno izražava pripadnost Ujedinjenom Kraljevstvu.
Odnosi između vlada Argentine i Ujedinjenog Kraljevstva i dalje bi se mogli okarakterizirati kao hladni, no kako se u recentnom periodu otkrila nafta u okolnom području, čini se da će Falklandski otoci ubrzo postati gospodarski bitni. U takvim okolnostima sumnjamo da će Ujedinjeno Kraljevstvo prepustiti ove otoke Argentincima.