Djeca rođena u pandemiji imaju manje kognitivne sposobnosti

Foto: Profimedia

DJECA rođena tijekom pandemije covida-19 pokazuju smanjene kognitivne sposobnosti u usporedbi s djecom rođenom prije 2020., pokazala su neka nova istraživanja.

Utjecaj stresa, a ne infekcije

Do ovog zaključka, među ostalim, došla je jedna studija, objavljena 4. siječnja 2021. u uglednom časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA).

U toj kohortnoj studiji na 255 dojenčadi rođenih između ožujka i prosinca 2020., izloženost majčinoj infekciji SARS-CoV-2 nije bila povezana s razlikama ni na jednom testu. Međutim, i izložena i neizložena dojenčad rođena tijekom tog razdoblja imala su značajno niže rezultate u poddomenama grube motorike, fine motorike i osobno-socijalnim poddomenama u usporedbi s kohortom dojenčadi rođene prije početka pandemije covida-19.

"Dojenčad od majki koje su imale virusne infekcije tijekom trudnoće imaju veći rizik od neurorazvojnih deficita pa smo mislili da ćemo pronaći neke promjene u neurorazvoju beba čije su majke imale covid-19 tijekom trudnoće", komentirala je za NewYork Presbyterian Dani Dumitriu, docentica pedijatrije i psihijatrije na Sveučilištu Columbia Vagelos College of Physicians and Surgeons, glavna istraživačica u studiji.

“Iznenadilo nas je što nismo pronašli apsolutno nikakav signal koji bi upućivao na to da je izloženost covidu-19 tijekom trudnoće povezana s neurorazvojnim deficitima. Umjesto toga, boravak u utrobi majke koja je proživjela pandemiju bio je povezan s nešto nižim rezultatima u područjima kao što su motoričke i socijalne vještine, ali ne i u drugima, kao što su komunikacijske ili vještine rješavanja problema. Rezultati sugeriraju da je ogromna količina stresa koju su trudne majke osjećale u ovim neviđenim vremenima možda odigrala ulogu”, pojasnila je.

Značajno kognitivno zaostajanje

Jedno novo istraživanje, objavljeno nedavno na platformi MedRxiv, pokazalo je da su bebe rođene u pandemiji postigle gotovo dvije standardne devijacije niže rezultate na ispitivanjima kognitivnog razvoja (nalik na testove IQ-a) od djece rođene prije pandemije. Također se pokazalo da su bebe iz obitelji s niskim primanjima, odnosno iz nižeg socioekonomskog statusa, doživjele najveće padove, da su dječaci bili više pogođeni nego djevojčice te da su najviše bile pogođene grube motoričke sposobnosti.

U svojem zaključku znanstvenici iz Laboratorija Advanced Baby Imaging u Bolnici Rhode Island ističu da još od prvih izvješća o novom koronavirusu 2020. javnozdravstvene organizacije zagovaraju preventivne politike za ograničavanje širenja virusa, koje uključuju pravila o ostanku kod kuće, o zatvaranju tvrtki, vrtića, škola i igrališta te ograničavaju mogućnosti učenja i tipičnih aktivnosti djece.

Strah od infekcije i mogućeg gubitka zaposlenja doveo je do stresa kod roditelja; dok su se roditelji koji su mogli raditi od kuće suočili s izazovima u istovremenom radu i pružanju pune pozornosti brizi o djeci. Za trudnice strah od prenatalnih posjeta stručnjacima također je povećao stres, anksioznost i depresiju. Očekivano, sve navedeno razlog je za zabrinutost oko toga kako su ti čimbenici, kao i propuštene obrazovne prilike te smanjene interakcije, stimulacije i kreativne igre s drugom djecom mogli utjecati na dječji neurorazvoj, pišu u uvodu autori.

“Koristeći veliku kontinuiranu longitudinalnu studiju dječjeg neurorazvoja, ispitali smo opće kognitivne rezultate u djetinjstvu 2020. i 2021. u usporedbi s onima iz prethodnog desetljeća, 2011.-2019. Utvrdili smo da djeca rođena tijekom pandemije imaju značajno smanjene verbalne, motoričke i ukupne kognitivne performanse u usporedbi s djecom rođenom prije pandemije. Štoviše, otkrili smo da su najviše pogođena bila muška djeca u obiteljima iz nižih socioekonomskih klasa. Rezultati ističu da su, čak i kada nije bilo izravne infekcije virusom SARS-CoV-2 i bolesti covid-19, promjene u okolišu povezane s pandemijom značajno i negativno utjecale na razvoj dojenčadi”, pišu autori.

Stres zbog rizika infekcije za trudnice

Jedan od čimbenika koji su mogli utjecati na povećanje stresa kod trudnica u pandemiji je i činjenica da su istraživanja pokazala da covid-19 može biti rizičan za žene koje su zatrudnjele nedugo prije infekcije.

Primjerice, prema Mayo Clinic, žene koje su trudne ili su nedavno bile trudne, izložene su povećanom riziku od teške bolesti covida-19.

“Teška bolest znači da ćete možda morati biti hospitalizirani, imati intenzivnu njegu ili biti stavljeni na respirator kako biste lakše disali. Trudnice s covidom-19 također imaju veću vjerojatnost da će roditi dijete prije početka 37. tjedna trudnoće (preuranjeni porod) i mogu biti pod povećanim rizikom od problema kao što je gubitak trudnoće.

Osim toga, čini se da su crne ili latinoameričke trudnice nerazmjerno više pogođene infekcijom covida-19. Trudnice koje imaju neke podliježuće zdravstvene probleme, kao što je dijabetes, mogu biti pod još većim rizikom od teške bolesti zbog covida-19.

Neka istraživanja sugeriraju da je veća vjerojatnost da će trudnice s covidom-19 imati prijevremeni porod i porođaj carskim rezom, a vjerojatnije je da će njihova djeca biti primljena u odjel za novorođenčad”, pišu stručnjaci iz Mayo Clinic.

Hoće li biti generacije oštećene pandemijom?

Budući da su istraživanja utjecaja pandemije na razvoj dojenčadi tek započela, teško je naći neke nedvosmislene zaključke. Među ostalim, problem je u tome što su bebe začete i rođene u pandemiji mogle biti izložene različitim uvjetima. Primjerice, poznato je da su neki roditelji, koji su imali mogućnost za rad od kuće, imali više vremena za bavljenje sa svojom djecom, dok su drugi roditelji, koji nisu imali takav privilegij, imali manje vremena za djecu i usto su bili izloženi višim razinama stresa. S druge strane, kako smo već naveli, neki su roditelji tijekom rada od kuće morali uskladiti svoje radne obaveze s brigom o djeci.

Kao što navode autori studija, pokazalo se također da je pandemija različito utjecala na pripadnike različitih socioekonomskih klasa. Oni iz viših uglavnom su imali više mogućnosti za rad od kuće, a također su rjeđe dobivali otkaze tijekom pandemije. Drugim riječima, pripadnici viših socioekonomskih klasa i njihova djeca bili su izloženi nižim razinama stresa od pripadnika nižih klasa. Također su neka djeca dobila više prilike da se više druže sa svojom braćom ili sestrama kod kuće, dok druga djeca nisu imala takvu mogućnost, već su bila usamljena.

Ipak, neki stručnjaci smatraju da će mnoga djeca koja trenutno pokazuju zaostajanje u razvoju s vremenom dobiti priliku sustići taj zaostatak bez trajnih posljedica.

“Ne očekujem da ćemo otkriti da postoji generacija koja je oštećena ovom pandemijom”, rekla je za Nature Moriah Thomason, dječja i adolescentna psihologinja s Medicinskog fakulteta Grossman Sveučilišta u New Yorku.

Pročitajte više

 

Pročitajte više