Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, uputila je danas pismo ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek u kojem traži da Ministarstvo razmotri drugačiji model imenovanja upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac, kako bi djelatnici bili zaštićeni od pokušaja cenzuriranja.
"Tražimo da Ministarstvo kulture i medija razmotri drugačiji model imenovanja upravnog vijeća, kako bi djelatnici Spomen područja dobili zasluženu podršku i nastavili istraživanja i brigu za nasljeđe, bez tereta politizacije i pokušaja cenzuriranja", stoji u pismu Documente.
Ravnatelj Jasenovca podnio ostavku
Pismo je upućeno dva dana nakon što je ravnatelj Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković podnio ostavku. Premda je povod ostavke bio članak objavljen na stranici CroFacta, u Documenti smatraju da je Pejaković već dulje vrijeme izložen pokušajima cenzuriranja i nametanja interpretacije prošlosti s kojom se nitko od kustosa Spomen područja ne slaže.
"Razočarani smo izostankom snažnije podrške od strane predsjednice upravnog vijeća. Zbog njene reakcije i izostanka podrške timu pod stalnim pritiskom, predlažemo razmatranje drugačijeg načina upravljanja institucijom", obrazložila je Documenta.
Pejaković je i prije podnošenja ostavke, u intervjuu za Jutarnji list, upozorio na razlike u određenim tumačenjima povijesnih događaja koje se odnose na ustaški logor Jasenovac i razdoblje NDH, posebno što se tiče masovnih zločina počinjenih nad Srbima, odnosno korištenja pravnog pojma genocid u tom kontekstu, prenosi Documenta.
Spomenute razlike u tumačenju vidljive su u tekstu koji se nalazi na pločama postavljenima prošle godine na samom ulasku u Spomen područje. Tekst je potpisan od strane hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust. Ono što je u njemu sporno, ističe Documenta, jest to što se u njemu ne spominju ni Holokaust, ni genocid nad Srbima, ni genocid nad Romima (Samudaripen). Sam tekst glasi ovako:
„Koncentracijski logor Jasenovac osnovale su u kolovozu 1941. vlasti NDH. Tijekom Drugog svjetskog rata Jasenovac je bio područje stradanja golemog broja ljudi, stratište Srba, Roma, Židova, Hrvata, pripadnika drugih naroda i mnogih drugih koji su se suprotstavili ustaškom režimu. Većina je patila zbog jednostavne činjenice što su pripadali drugoj nacionalnoj, vjerskoj ili etničkoj skupini, zbog ideje o superiornoj rasi ili drugačijeg političkog mišljenja".
"Ublažavanje činjenica o stradanju"
Prema mišljenju Documente, gore navedeni tekst ublažava činjenice o stradanju, stoga ga nisu odobrili ni ravnatelj savjet Spomen područja Jasenovac. Unatoč tome, ploče su ipak postavljene na ulazu u Spomen područje.
Članovi Savjeta JUSP-a Jasenovac, među kojima ima predstavnika naroda žrtava, tražili su od Ministarstva kulture i medija imena recenzenata, za koje navodi da su utjecali na konačnu verziju teksta. Isti zahtjev ponovila je i Documenta.
"Tražimo da Ministarstvo kulture i medija objavi imena recenzenata teksta ploča u Spomen području Jasenovac, te umjesto pokušaja revizije dopusti da kustosi pripreme tekst u skladu s profesionalnim standardima", stoji u pismu.
Ostavkom Pejakovića, napominju u Documenti, Hrvatska ostaje bez doprinosa stručnjaka koji je zainteresiranima širom svijeta predstavljao manje poznate strane stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu.
"U javnosti ga prepoznajemo kao čovjeka s integritetom, posebno zbog načina na koji se suprotstavio polaganju vijenca s neprihvatljivim natpisom „Stradalima od '41 do '51“, navodi se u pismu Documente.