Dogovor o oporezivanju dobiti multinacionalnih kompanija neće biti finaliziran do lipnja kao što se bilo planirano, rekao je talijanski ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti uoči financijskog samita G7.
SAD, Indija i Kina protiv
Sjedinjene Države, Indija i Kina imaju određene rezerve prema uvjetima sporazuma, istaknuo je Giorgetti, koji predsjeda samitom budući da je Italija ove godine preuzela dužnost predsjedateljice G7.
Globalni porez uglavnom je usmjeren na digitalne divove sa sjedištem u SAD-u. Prvi stup porezne reforme predviđa preraspodjelu prava na oporezivanje 25 posto dobiti zemljama u kojima kompanije prodaju svoje proizvode i usluge bez obzira gdje se fizički nalazile. Riječ je o približno 200 milijardi dolara korporativne dobiti.
U razgovoru s novinarima u gradu Stresi gdje se održava samit, Giorgetti je u četvrtak rekao da sporazum neće ratificirati sve zemlje koje su trebale sudjelovati u potpisivanju multilateralne konvencije.
"Taj posao neće biti dovršen, a to nije dobro", rekao je ministar. Italija je prošli tjedan poručila da će zadnji puta pokušati oživjeti pregovore kako bi spriječila neuspjeh planirane reforme.
Prvi bi stup porezne reforme omogućio prevladavanje spora sa SAD-om koji je zaprijetio uzvratnim carinama europskim zemljama poput Italije budući da su najavile ili već usvojile digitalne poreze.
Američko ministarstvo zaprijetilo carinama
Američko ministarstvo trgovine zaprijetilo je carinama od 25 posto na više od dvije milijarde dolara vrijedan uvoz iz Italije, Austrije, Britanije, Francuske, Španjolske i Turske, koji obuhvaća proizvode od kozmetike do ručnih torbica.
Italija želi s Washingtonom postići dogovor kako bi otklonila prijetnju carina koje su privremeno zamrznute do lipnja i istodobno zadržala namet, rekao je neimenovani dužnosnik Reutersu u petak.
Talijanska vlada želi u pregovore s Washingtonom uključiti i druge europske zemlje jer smatra da bi zajednički pristup na razini EU-a bio učinkovitiji, dodao je.
Italija je 2019. godine digitalnim tvrtkama s prometom većim od 750 milijuna eura i pragom od 5.5 miljuna eura na domaćem tržištu uvela porez od tri posto na prihode od internetskih transakcija, prikupivši u 2022. oko 390 milijuna eura. Prvi stup porezne reforme tako je zapeo dok se dogovor o minimalnoj globalnoj stopi poreza na dobit kompanija od 15 posto već provodi, navodi Reuters.