DOGOVORENO je povijesno povećanje Europske unije na 25 članica.
Prema izjavama diplomata, 15 lidera EU-a dali su mandat danskom premijeru Rasmussenu da zaključi maratonske pregovore s Poljskom, Češkom, Mađarskom, Slovačkom, Slovenijom, Estonijom, Litvom, Latvijom, Ciprom i Maltom.
´Prvi put u povijesti Europa je ujedinjena slobodnom voljom svojih naroda´
Čelnici Europske Unije donijeli su u petak na svom summitu u Kopenhagenu povijesnu odluku o proširenju nakon uspješno završenih pregovora s 10 zemalja kandidata.
´Nova Europa je rođena´, rekao je danski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Anders Fogh Rasmussen nakon završetka summita.
´Nakon rušenja Berlinskog zida nismo mogli više tolerirati podijeljenost Europe´, rekao je Rasmussen dodajući da je ´ovo trenutak ponosa za EU, trijumf slobode i demokracije.
Predsjednik Europske komisije Romano Prodi je na završnoj konferenciji za novinare izjavio da proces proširenja EU nije završen, poručivši ´našim prijateljima na Balkanu da su im vrata otvorena´. ´Čekamo vas´, rekao je Prodi.
Odluku o proširenju za zadovoljstvom su pozdravili svi čelnici Europske unije.
Nakon maratonskih pregovora koji su trajali od četvrtka navečer i u petak cijeli dan, predstavnici EU-a uspjeli su postići sporazum sa zemljama kandidatima. Najteži pregovori vođeni su s Poljskom koja je na kraju uspjela ishoditi određene koncesije.
Pregovori o rješavanju ciparskog problema koji su vođeni paralelno sa summitom u Kopenhagenu, nisu uspjeli okončati podijeljenost toga otoka, stoga je u EU pozvan samo grčki dio te zemlje. No, do ulaska u punopravno članstvo ciparske strane imaju vremena za rješavanje problema.
Čelnici EU-a izrazili su svoju punu potporu nastavku procesa proširenja, koji je sada nepovratan. S tim u vezi čelnici EU-a ističu da će pregovori o pristupu Rumunjske i Bugarske, koje su ostale izvan sadašnjeg kruga proširenja, biti nastavljene na osnovu istih načela na kojima su i do sada vođeni s ciljem da one uđu u EU 2007. godine.
Trinaesti kandidat - Turska dobila je obećanje da će s njom biti otvoreni pregovori o članstvu nakon 2004. godine, ako Europsko vijeće ocijeni da je do tada ispunila potrebne političke kriterije.
Zemljama jugoistočne Europe koje su obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, BiH, SR Jugoslavija, Makedonija i Albanija), u zaključcima Summita poslan je puno neodređeniji signal.
´Europsko vijeće podsjeća na kriterije definirane na summitu EU-a u Kopenhagenu 1993. i potvrđuje europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana u procesu stabilizacije i pridruživanja. Vijeće naglašava svoju odlučnost da će poduprijeti napore tih zemalja da se približe EU-u´, kaže se u zaključcima summita u poglavlju naslovljenom ´Proširena unija i njezini susjedi´.
EU također ističe svoju želju da pojača svoje odnose s Rusijom, Ukrajinom, Moldavijom i Bjelorusijom na osnovi dugoročnog pristupa promicanju demokratskih, gospodarskih reformi, podrživa razvoja i trgovine.
´Naša je zajednička želja da od Europe napravimo kontinent demokracije, slobode, mira i napretka. Unija će ostati odlučna u izbjegavanju novih linija podjele u Europi te u promicanju stabilnosti i prosperiteta unutar i izvan novih granica Unije´, kaže se u zaključcima summita.
Nakon uspješnog završetka pregovora u Kopenhagenu preostaje drugi, tehnički dio posla, pripremanja sporazuma o pristupu o čemu svoje mišljenje trebaju dati Europska komisija i Parlament prije nego ga konačno potvrdi Europsko vijeće 16. travnja 2003. u Ateni.
Nakon toga mora uslijediti ratifikacija toga sporazuma u nacionalnim parlamentima. Sve mora biti gotovo do 1. svibnja 2004. kada će 10 novih zemalja i službeno postati članicama EU-a.
Nove članice sudjelovat će na izborima za europski parlament u drugoj polovici 2004. godine. Prije toga, predstavnici novih članica ući će u sastav sadašnje europske komisije.
Novoizabrani europski parlament trebao bi 1. studenoga 2004. potvrditi novu komisiju. Isti dan na snagu stupaju i odredbe sporazuma iz Nice, koje se odnose na sastav Europske komisije i način glasovanja u Vijeću EU.