NA VALUTNIM je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104.55 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105.30 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 136.80 na 136.05 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1.0580 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.0505 dolara.
Tako je euro na putu dobitaka prema dolaru treći tjedan zaredom.
Cijene su nafte, pak, porasle, nakon jučerašnjeg pada. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0.91 posto, na 76.80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.92 posto, na 72.10 dolara.
Azijske burze porasle, ulagače ohrabrio Wall Street
Na azijskim su burzama cijene dionica u petak porasle jer se ulagači nadaju da će kineske vlasti ubrzati proces popuštanja restriktivnih covid mjera, što bi pozitivno utjecalo na gospodarstvo.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u plusu 0.9 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1.3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0.2 i 1.8 posto.
Rast indeksa zahvaljuje se daljnjem popuštanju restriktivnih covid mjera u Kini.
U srijedu je Nacionalna zdravstvena komisija (NHC) najavila popuštanje covid-19 restrikcija širom zemlje, što uključuje smanjenje obveznog testiranja, dopuštanje izolacije u svom domu za neke pozitivne slučajeve te ukidanje sveobuhvatnog zatvaranja.
Ulagači se nadaju da će uskoro vlasti olabaviti ili sasvim ukinuti i ostale mjere, što bi potaknulo rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
Ulagače je ohrabrio i jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, nakon višednevnog pada. Dow Jones porastao je 0.55 posto, dok je S&P 500 ojačao 0.75, a Nasdaq indeks 1.13 posto.
Nakon pada pet dana, S&P 500 jučer je porastao, zahvaljujući korekciji cijena dionica u tehnološkom sektoru, nakon višednevnog pada, i najnovijim podacima s tržišta rada.
Prošloga je tjedna, naime, blago porastao broj Amerikanaca koji su zatražili pomoć zbog nezaposlenosti, što bi moglo ukazivati na slabljenje tržišta rada, a to znači i popuštanje pritiska na rast plaća.
A to, pak, najavljuje slabljenje potrošnje i inflacijskih pritisaka.
To bi otvorilo prostor američkoj središnjoj banci da uskoro završi ciklus povećanja kamatnih stopa.
Posljednja sjednica Feda u ovoj godini održat će se idućega tjedna, a očekuje se usporavanje tempa povećanja kamata.
Nakon serije povećanja kamata za 0.75 postotnih bodova, na tržištu se procjenjuje da će čelnici središnje banke idućega tjedna podignuti kamate za 0.50 postotnih bodova.
No, ulagače najviše muče pitanja do koje će razine Fed povećati kamate - na 4.75 ili 5.00 posto - i koliko će se dugo zadržati na tim razinama?
Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3.75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.
Osim toga, na tržištu vlada nesigurnost jer se ulagači plaše da će američko gospodarstvo iduće godine uroniti u recesiju, na što su posljednjih dana upozorili čelnici nekoliko najvećih banaka i mnogi analitičari.
Po njima, pitanje je samo hoće li recesija biti plitka ili dublja.
Posljedica je to visoke inflacije zbog čega Fed od početka godine agresivno povećava ključne kamatne stope.
"Tržište se mora prilagoditi činjenici da se krećemo od gospodarstva temeljenog na poticajima – i monetarnim i fiskalnim – prema gospodarstvu bez takvih poticaja. Ta prilagodba i nesigurnost na tržištu traju", kaže Wiley Angell, strateg u tvrtki Ziegler Capital Management.